Vlada je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se, među ostalim, zabranila prodaja tog zemljišta te stalo na kraj neadekvatnom korištenju zemljišta i nedisciplini u prenamjeni zemljišta.

Odluke o davanju u zakup i prodaji poljoprivrednog zemljišta po sadašnjem zakonu donosile su jedinice lokalne samouprave na temelju programa na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede. Sada se predlaže ukidanje tih programa i zabrana prodaje zemljišta, a o davanju u zakup odlučivat će Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

Do sada je za prodaju bilo predviđeno 218.493 hektara, a prodano je 62.775 hektara državnog zemljišta. Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, no ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s EU.

Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redosljed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine.

Polovica novca od zakupa ići će u državni, a polovica u proračun jedinica lokalne samouprave. Vlada predlaže i desetorostruko povećanje jednokratnih naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime se želi stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta u gradovima i općinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona.

Za poljoprivredno zemljište izvan građevinske zone koje se prenamijeni u građevinsko plaćat će se naknada u visini od 25 posto tržišne cijene zemljišta unutar građevinskog područja, a ako je riječ o visoko kvalitetnom zemljištu, ta će naknada iznositi 50 posto cijene zemljišta.

Ako je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta koje se već nalazi unutar građevinske zone, ta će naknada iznositi 2,5 posto tržišne cijene zemljišta u građevinskoj zoni, a ako je riječ o visokovrijednom zemljištu, 5 posto cijene.

Novac prikupljen takvim naknadama dijelit će država (70 posto) i jedinice lokalne samouprave (30 posto).

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?