Vlada odredila iznos minimalne plaće u 2017. godini i povećala ju za 156 kuna

Autor: Poslovni.hr/Hina , 08. prosinac 2016. u 12:26
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Na taj način će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznositi 42,9 posto, što je više nego u priličnom broju drugih država članica EU”, poručio je premijer Plenković.

Vlada je uredbom u četvrtak na sjednici odredila visinu minimalne plaće u 2017. u bruto iznosu od 3.276 kuna, a smanjila je i turističke članarine za 5 posto.

Minimalnu plaću Vlada je tako uvećala za 156 kuna, odnosno za 5 posto. "Smatram da je to važna i bitna poruka svim građanima koji nisu obuhvaćeni pozitivnim učincima porezne reforme. Na taj način će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj od siječnja do rujna u 2016. godine iznositi 42,9 posto, što je više nego u priličnom broju drugih država članica EU", poručio je premijer Plenković na početku sjednice Vlade.

Nakon usvajanja uredbe dodao je kako je riječ o važnom političkom signalu solidarnosti i socijalne osjetljivosti. Podsjetio je pritom da je zadnjom takvom uredbom, iz 2015. godine, minimalna plaća povećana za 90 kuna, a sada za 156 kuna.

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, stoji u obrazloženju Vlade.

Smanjenje turističkih članarina za 5 posto u 2017.

Smanjenjem članarine turističkim zajednicama za 5 posto od 1. siječnja iduće godine, gospodarstvo bi se trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

Ovo smanjenje provodi se sukladno Odluci o popisu neporeznih davanja koja će se ukinuti i/ili smanjiti u 2016. i 2017. godini.

Izmjenom zakona o turističkim članarinama, koji će se uputiti u saborsku proceduru u hitnom postupku, ostvarit će se bolje poslovno okruženje te smanjiti administrativno opterećenje gospodarstva i troškovi poslovanja poduzeća, obrazlažu Banski dvori.

Prema podacima Financijske agencije (Fina), prihod od te članarine u 2015. godini iznosio je otprilike 220 milijuna kuna.

Suglasnost na amandman za nabavu kvalitetne hrane u postupcima javne nabave

Vlada je dala i suglasnost svom predstavniku da u Saboru prihvati amandman Kluba HDZ-a na konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi.

Njime se određuje da naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane uzmu kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).

Time se, kako se obrazlaže, omogućuje jače povezivanje poljoprivredno-prehrambenog i javnog sektora, uz osiguravanje svježine proizvoda, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti, smanjenje troškova transporta i distribucije kao i smanjenje negativnog učinka transporta na okoliš.

Po riječima potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić, tim bi se omogućila nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti.

Da je amandman svrhovit i koristan istaknuo je i premijer Plenković, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako će amandman definitivno pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

Uvodi se procjena učinaka propisa na malo gospodarstvo

Dopunom zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, Vlada je odlučila uvesti test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test, za potrebe procjene učinaka propisa.

Sektor malog i srednjeg poduzetništva važan je dio hrvatskog poslovnog gospodarstva, koji zapošljava dvije trećine tj. 68 posto ukupnog broja zaposlenih i stvara gotovo 60 posto dodane vrijednosti, ističe Banski dvori te napominju da je jedan od prioriteta Vlade unaprijediti poslovno okruženje za te tvrtke, koje među ostalim određuje i regulatorni okvir.

“Zakonodavstvo često nameće znatne troškove tom sektoru i djeluje kao prepreka njegovu razvoju i rastu. Opterećenje vladinih propisa procijenjeno je na 2,3 u usporedbi sa prosjekom EU28, koji iznosi 3,2”, navodi se u obrazloženju, te pojašnjava da na toj skali 1 znači opterećujući, a 7 neopterećujući.

Prijedlog dopune tog zakona bit će upućen u Sabor po hitnom postupku, jer postoji obveza uvođenja MSP testa u nacionalno zakonodavstvo prema EU akcijskom planu, a u slučaju ne udovoljavanja tom uvjetu u zadanom roku Europska komisija može onemogućiti povlačenje sredstava iz europskih fondova i time blokirati provedbu projekata namijenjenih potpori razvoja poduzetništva, navodi se.

Komentirajte prvi

New Report

Close