U godini dana Hrvatska je povećala broj zaposlenih za oko 40 tisuća tako da je krajem srpnja ukupan broj prijavljenih u sustavu mirovinskog osiguranja bio nadomak 1,8 milijuna, sa zaostatkom od svega 12 tisuća!

Probijanje granice od 1,8 milijuna zaposlenih prebačeno je za iduće proljeće i ljeto, a osim stranih radnika u postizanju novog rekorda pomažu i umirovljenici. U srpnju je na pola radnog vremena bilo zaposleno 37.955 umirovljenika – što je oko 5500 tisuća više nego na početku ove godine i oko deset tisuća više nego što je bilo zaposlenih umirovljenika prije dvije godine.

Oslonac na starije

Jedne na posao vraćaju male mirovine od kojih ne mogu živjeti, a druge prilika koja im se otvorila. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava procjenjuje da će se do 2028. godine zaposliti oko 53 tisuće umirovljenika pa proizlazi da će se vratiti iz mirovine više ljudi nego što grad Karlovac danas ima stanovnika! Budućnost domaćeg tržišta rada gradi se tako na uvozu stranaca i aktiviranju populacije koja je otišla u mirovinu.

Uz rad na pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine, od iduće godine uvodi se i mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme, uz pola mirovine. Država vjeruje da će se zahvaljujući toj odredbi na puno radno vrijeme zaposliti oko devet tisuća umirovljenika, što je prilično optimistična procjena.

Među sad zaposlenim umirovljenicima na pola radnog vremena je oko pet tisuća znanstvenika, stručnjaka i inženjera, oko četiri tisuće direktora i raznih dužnosnika, te oko tri tisuće administrativnih službenika pa je za očekivati da će mnogi iz te skupine ‘uzeti’ puni posao! To se posebno odnosi na poslove gdje se ne traži dobra fizička kondicija. Ipak, znatan dio starijih radi i na fizički zahtjevnim poslovima, te će se oni vjerojatno držati dosadašnjeg modela rada na četiri sata.

Osim toga, zeleno svjetlo za legalno zapošljavanje dobit će sve kategorije umirovljenika, poput obrtnika ili primatelja obiteljske mirovine, uključujući i ljude koji su otišli u invalidsku mirovinu. Umirovljeničke udruge zatražile su ocjenu ustavnosti zakonske odredbe o uskrati pola mirovine onima koji se zaposle puno radno vrijeme. Iskustva starijih ljudi koji rade na pola radnog vremena su različita. Ima slučajeva da poslodavac prijavljuje umirovljenike na pola radnog vremena, ali od njega se očekuje da radi puno radno vrijeme, pa i prekovremene sate koji se nekome plate, a nekome ne.

Bolje prolaze umirovljenici zaposleni u javnom sektoru, primjerice liječnici u sustavu zdravstva, jer se njima svaki odrađeni sat pošteno plati. “Ponudili su mi da taksiram u sezoni uz prijavu na četiri sata, ali uz uvjet da sam tri mjeseca dostupan 24 sata na dan uz fiksnu plaću koja ne ovisi o broju sati rada”, rekao nam je jedan umirovljenik! Drugi je prijavljen na četiri sata u građevinskom sektoru, a radi najmanje deset sati. Kao i svi građevinari, prijavljen je na minimalnu satnicu propisanu kolektivnim ugovorom, a ostalo mu isplaćuju kao neoporezivu naknadu.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Ima slučajeva da privatni poslodavci prijavljuju radnike na jedan sat tjedno, ne samo umirovljenike nego i ostale, na što plaćaju socijalne doprinose, a ostalo im plaćaju preko neoporezive naknade. Umirovljenik koji skupi godinu dana staža, bilo da radi na pola radnog vremena, ili putem ugovora o djelu, može tražiti naknadni izračun mirovine da mu se ta godina pribroji mirovini. Umirovljeniku koji je radio za minimalac godina dana staža kreće se oko 14 eura.

Uz zaposlene putem ugovora o radu, lani je oko 50 tisuća umirovljenika radilo i na ugovore o djelu. Turistička sezona je, očito, prilika i za umirovljenike koji se od proljeća pojačano zapošljavaju u trgovini, ali i turističkom sektoru. U posljednjih deset godina Hrvatska je povećala broj zaposlenih za oko tristo tisuća, s tim što dvije trećine novih radnih mjesta stvorenih u tom razdoblju sada popunjavaju strani radnici i umirovljenici!

Europska unija od početka ove godine primjenjuje novu klasifikaciju ekonomskih djelatnosti koja je primijenjena i na domaći statistički sustav. Novu je klasifikaciju od sredine lipnja preuzeo i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pa je došlo do nekih preslagivanja koja su dovela do toga da se prividno smanjio broj zaposlenih u trgovini, a povećao u uslužnom sektoru. Također, izdavači su dobili svoje područje i odvojeni su od telekomunikacija i računalnog programiranja. Temeljem toga, zaposlenost u trgovini je pala za oko 13 tisuća, a usluge su rasle tako da je prerađivačka industrija opet vodeća djelatnost po broju zaposlenih.

Slovenskih 80-90-100

Jednako tako, dio zaposlenih iz građevinskog sektora statistički je prebačen u sektor nekretnina. Neovisno o novoj klasifikaciji, broj zaposlenih u obrazovanju skočio je u godini dana za devet tisuća, za pet tisuća u zdravstvu i socijalnoj skrbi te za 2,5 tisuće u javnoj upravi. U isto vrijeme prerađivačka je industrija izgubila oko tri tisuće radnika. Rast zaposlenosti popravio je i stopu ovisnosti pa je danas na 100 umirovljenika 145 radnika, dvadesestak više nego prije desetak godina.

Za razliku od Hrvatske gdje poslodavci rado šalju radnike u mirovinu čim steknu prve uvjete za mirovinu, među posljednjima to ovih dana čini Pliva, Slovenija donosi zakon koji će olakšati rad u starijoj dobi. Prema modelu nazvanom 80-90-100, što se odnosi na 80 posto radnog vremena, 90 posto plaće i 100 posto uplaćenih doprinosa, zaposleni u Sloveniji stariji od 58 godina s najmanje 35 godina radnog staža, mogu birati hoće li raditi četiri dana u tjednu za deset posto manju plaću, i tako dobiti više vremena za odmor. Doprinosi će im plaćeni kao da nisu radili jedan dan manje, kako im se ne bi smanjivala osnovica za mirovinu.