I dok velike kompanije, iz bilo kojeg sektora gospodarstva, uglavnom imaju zalihe kapitala da prežive nekoliko mjeseci krize bez ozbiljnih posljedica, mali i srednji poduzetnici su u puno ozbiljnijem problemu jer su im takve zalihe minimalne, ako ih uopće i imaju.

Ako znamo da od ukupnog broja registriranih tvrtki u Hrvatskoj imamo 380 velikih te čak stotinjak tisuća malih i srednjih, jasno je zašto je fokus i u ovoj krizi potrebno usmjeriti upravo na njih – MSP. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) – Udruge malih i srednjih poduzetnika (UMSP) ističu da je teret krize nužno uravnoteženo rasporediti na sve strukture društva.

Ivan Bračić, predsjednik HUP-UMSP-a, inače i vlasnik i direktor tvrtke PIP, naglašava da je hrvatsko gospodarstvo prenormirano, a s druge strane imamo paralelnu ekonomiju, sivu zonu, poglavito u prehrambenoj industriji i uslužnim djelatnostima.

“Struktura gospodarstva nije dobra, ima rentijerski karakter. Na to dolazi migrantska priča, epidemija s koronavirusom, potres u Zagrebu i zimske radosti na procvale voćnjake. Prevencija, održavanje i oporavak neće ići sami po sebi i sigurno će potrajati. Ne ponovila se 2008. kad je kroz krizu nestalo samo u MSP oko 80.000, a u cijeloj Hrvatskoj u realnom sektoru oko 200.000 radnih mjesta”, upozorava Bračić. Dodaje da je Vlada uglavnom na vrijeme počela poduzimati mjere za očuvanje poslovanja i očuvanje radnih mjesta.

Koje mjere funkcioniraju

“Vlada ne treba ništa dati, već racionalno uložiti u gospodarstvo, u realni sektor te setom različitih mjera urediti rashodovnu stranu proračuna. Treba provesti tržišni red, povećati porezni obuhvat i smanjiti poreznu presiju, poglavito onima ugroženima epidemiološkim stanjem, to su poslovni subjekti i građani. Ukinuti parafiskalne namete, njih više od 480.

Ako se subjektu zabrane sve poslovne aktivnosti središnja i lokalna država trebaju nadoknaditi izgubljeno do razine hladnog pogona. Kompenzacije trebaju biti primjerene stanju, a za radnike koji ostaju van posla i isplaćivati izravno njima ili posredno preko poslodavca 5000 kuna neto plaće za očuvanje radnih mjesta”, ističe Bračić. Smatra da ih treba osloboditi plaćanja poreza na dobit za 2019. i akontacija za 2020. ako se i dokad se dobit ne podiže i plaćanje PDV-a po naplaćenom računu.

Mira Hajdić, članica izvršnog odbora (IO) HUP-UMSP-a, direktorica splitske tvrtke Elekta-C kaže da je ova korona kriza ogolila neke ‘teško promjenjive pretpostavke’ u odnosu države i društva prema poduzetništvu, a naročito MSP-u. “Mali poduzetnici, koji nisu samo sezonskog karaktera, su u situaciji da, ako otpuste više od jednog djelatnika, mogu zatvoriti aktivnost trajno. Istodobno, upravo oni svojom kreativnošću mogu osmisliti podizanje gospodarstva nakon krize, o čemu bi već trebalo razmišljati, ali na novim razinama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nažalost, od svih mjera koje smo kao HUP izborili kako bismo prebrodili krizu, razložno mi je bilo koristiti samo mjeru HZZ-a o participaciji u dijelu plaća zaposlenika, svjesna kako moram dobro redizajnirati vlastito poslovanje kako bih te djelatnike uistinu mogla zadržati”, ističe Hajdić.

Igor Škrgatić iz BE-ON savjetovanja naglašava da će aktualna kriza dovesti do povećanja broja blokiranih građana.

“Mjera koja zaustavlja sve ovrhe na rok od tri mjeseca pomoći će da se taj efekt ne osjeti odmah, ali normalizacija stanja dovest će do novog pokretanja ovrha u pogođenim sektorima. Svi naši klijenti su formalno deblokirani, no imamo problem da nam je uobičajena praksa da dio vjerovnika od kojih iz raznih razloga ne možemo dobiti pismo namjere kako bi klijent podmirio dugovanje zatvaramo tzv. uplatom na očevidnik Fine odnosno na blokirani račun klijenta. Tako se uplata raspoređuje na račune vjerovnika i klijent je odblokiran isti dan. Ova mjera, bez obzira na namjeru da blokiranima olakša preživljavanje u krizi, onemogućava da uspješno restrukturiramo klijente koji imaju uvjete za reprogram”, kaže Škrgatić.

Kreće nelikvidnost

Sadmir Hošić iz Harmonija usluga pojašnjava da je njima kao pružatelju usluga u hotelima vidljiv pad prometa već u prvom tjednu ožujka i to za 40%.

Drugi dio poslovanja im je vezan uz bolnice u Zagrebu, a kao jedan od bitnijih karika u opskrbi bolnica s čistim rubljem, morali su osigurati nastavak poslovanja. Mjera HZZ-a im je pomogla da očuvaju zaposlenost, jer su imali velikih problema s pronalaženjem radne snage.

“Veliki problem je sad i prestanak plaćanja naših kupaca i problem s likvidnošću koji će se javljati. Svakodnevno pokušavam dogovoriti načine i rokove otplate duga, a istovremeno pokušavamo podmirivati naše dugove na vrijeme. Vladinu uputu da se zaustavi ili značajno smanje javne nabave smatram lošom odlukom s dugoročnim posljedicama”, kaže Hodžić, član IO HUP-UMSP-a.