To da iduće godine neće biti ništa od uvođenja poreza na nekretnine koji je Vlada prvotno najavljivala Europskoj komisiji kao jednu od mjera u sklopu postupka pri prekomjernom deficitu, već neko vrijeme je jasno. No, iz upravo objavljenih Smjernica ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine saznali smo da će se dogodine umjesto toga posegnuti za još jednom rundom povlačenja mirovinske štednje osiguranika s beneficiranim stažem.

Ostvare li se računice Vlade, u tri runde (lani, ove i iduće godine) iz mirovinskih će se fondova u proračun skrenuti ukupno oko milijardu eura njihove štednje. Vlada je prvotno najavljivala dva kruga prebacivanja akumulirane štednje 'beneficiranih' u prvi stup, s tim da je po toj osnovi lani jednokratno povukla 3,1 milijardu, a za ovu godinu proračunom je planirala još 2,2 milijarde koje zasad nisu realizirane. Iako mnogi smatraju da nije baš izvjesno kako će se o vraćanju u prvi stup izjasniti neke profesije s visokim plaćama koje će se to uskoro pitati, Vlada u Smjernicama ove godine i dalje računa na dvije milijarde kuna.

Još toliko, pak, namjerava povući i dogodine jer bi se do kraja 2015. trebao usvojiti novi Zakon o stažu s produženim trajanjem, kojim bi se povlačenje sredstava iz II. u I. mirovinski stup propisalo za još neke kategorije osiguranika. Očekivane dvije milijarde novog jednokratnog prihoda nisu uključene u izračune u samim smjernicama, kažu u Vladi, ali će ih ugraditi u plan proračuna za 2016. Prema novim trogodišnjim Smjernicama, Hrvatska bi fiskalnu prilagodbu zacrtanu EDP procedurom trebala dohvatiti 2017., kad Vlada računa da bi (prema ESA 2010 metodologiji) deficit trebao pasti na 2,7 posto BDP-a.

Dogodine, pak, u Kukuriku koaliciji računaju na smanjenje deficita opće države na 3,9 posto BDP-a. Očito je da su u Vladi nešto optimističniji od, primjerice, procjena rejting agencija poput S&P-a koji je nedavno iznio procjenu da će se ispod tri posto manjka Hrvatska svesti tek 2018. Vlada, međutim, smatra da su njezine makroekonomske projekcije i konzervativne, odnosno da kretanja u prvom dijelu 2015. sugeriraju da bi rast BDP-a mogao biti i veći od 0,4 posto ove godine, odnosno veći od jedan posto dogodine. 

Priprema terena

Češljaju model komunalnih naknada

Zbog skorih izbora Vlada ističe da je uloga Smjernica "prvenstveno definirati smjer i ciljeve ekonomske politike, s naglaskom na nastavku provođenje fiskalne konsolidacije koja neće narušiti temelje ekonomskog oporavka". Dio takva plana očito su i najavljene aktivnosti vezane uz promjene u načinu naplate komunalnih usluga, što bi trebala biti priprema terena za uvođenje poreza na nekretnine. No, već 2016. u području komunalnih naknada očekuju se prvi pozitivni efekti za državnu blagajnu.