Država je prošlog tjedna posudila 1,2 milijarde eura na domaćem tržištu po osjetno višoj cijeni nego što je mogla dobiti prije nekoliko mjeseci. Unatoč potvrdi ulaska u eurozonu i skoku rejtinga sve tri agencije, ne treba očekivati pad prinosa države.

Domaće zaduženje, podsjetimo, realizirano je u dvije tranše. Prinos na tranšu od 800 milijuna eura s 10-godišnjim dospijećem iznosio 3,47 posto, dok je 400 milijuna eura s dospijećem 2026. realizirano uz 2,17 posto prinosa.

Nema iznenađenja
U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kažu da se objavama agencija “u javnosti često možda pridaje i prevelik značaj” i krivo pretpostavlja da one dominantno određuju kamatne stope – što nije istina.

“U praksi porast rejtinga najčešće ne uzrokuje znatan pad cijene zaduživanja (osim u pojedinim iznimnim slučajevima – primjerice pri gubitku investicijskog “ranga”)”, plastično kaže HNB.

Razlog je provizoran; tržište učinkovito bez pomoći procesuira vijesti o ekonomskoj situaciji u nekoj zemlji. “Promjena kreditnog rejtinga za njih stoga ne predstavlja ‘iznenađenje’ i posljedično ima tek ograničeno djelovanje na kamatne stope”, kažu.

Naime, u situaciji kada agencije dodijele zemlji kreditni rejting one samo potvrđuju ono što su sudionici na tržištima već dobrim dijelom znali i uračunali u trošak zaduživanja države, poduzeća i građana.

U tom slučaju samo poboljšanje kreditnog rejtinga neće utjecati na smanjenje troška zaduživanja države pa tako ni poduzeća i građana u trenutku objave novog rejtinga”, pojašnjavaju. Istog su stava i analitičari Raiffeisena.

“Očekivanja, a potom i pozitivna potvrda kreditnog rejtinga vjerojatno će pokrenuti još jedan krug sužavanja spreadova hrvatskih izdanja u odnosu na ona referentna. Ipak, to će sužavanje biti skromno budući da su u cijene financijskih instrumenata u velikoj mjeri već ugrađena navedena očekivanja”, kaže Elizabeta Sabolek Resanović iz Raiffeisen istraživanja.

Trenutno tržište Hrvatsku i primjerice, Italiju i Portugal, važe različito. Prinos na talijanske 10-godišnje obveznice iznosi 3,45 posto, Hrvatske 3,18 posto, a Portugala 2,37 posto.

Nema ‘čarobnog štapića’
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kaže da je trenutno jako naglašena neizvjesnost i makroekonomske se projekcije brzo mijenjanju.

“Bude li ESB snažnije zaoštravao monetarnu politiku od trenutnih očekivanja, tada bi se i razlike u prinosima mogle povećavati. No, prevlada li strah od recesije i uvjerenje da će monetarna politika sporije prilagođavati, u tom slučaju se ni razlike u prinosima neće toliko povećavati”, kaže Šošić.

Kreditni rejting, dakle nije “čarobni štapić”. “Rejting samo sublimira nižu percepciju rizičnosti članica europodručja u odnosu na ostale zemlje EU koje nisu uvele euro, a imaju sličnu makroekonomsku situaciju.

Ta tzv. euro-premija koja je povezana s nižom percepcijom rizika zbog nestanka valutnog rizika, nižih regulatornih troškova i mogućnosti kreiranja eurske likvidnosti u slučaju poremećaja u bankovnom sustavu, uz druge čimbenike koji čine gospodarstvo otpornijim, rezultira nižim troškovima zaduživanja”, kažu u središnjoj banci.