U Hrvatskoj je više od stotinu srednjih škola koje obrazuju za turističko-ugostiteljska zanimanja, no nedostaje kvalitetnih nastavnih kadrova. Kurikulumi se nisu mijenjali godinama, ne prate potrebe tržišta rada, a daleko su i od trendova u industriji za koju osposobljavaju.

Suradnja turističko-ugostiteljskih škola s realnim sektorom tek je na banalnoj razini. Sve to dovodi do lošije usluge, a time ugrožava i turističku konkurentnost Hrvatske. S obzirom na to da je upravo turizam jedna od glavnih uzdanica hrvatskog gospodarstva, takvo stanje je zabrinjavajuće, navode naši sugovornici iz turističkog sektora. No, postoje naznake da bi se nešto moglo i promijeniti, počne li se  primjenjivati  Strategija razvoja turizma do 2020. "U Hrvatskoj nedostaje kvalitetan ugostiteljski kadar, pa nije neuobičajeno da dio Jadrana tijekom turističke sezone uvozi radnu snagu, uglavnom iz BiH", kaže Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika. Primjerice, kronično nedostaje sommeliera i vrhunskih kuhara, a gastronomija je na trećem ili četvrtom mjestu po prioritetima zbog kojih turisti dolaze.  

Nužni stroži uvjeti za upis
"Obrazovanje je loše jer je previše strukovnih škola. Njih bi trebalo biti manje, ali da su kvalitetnije i da imaju kvalitetniji kadar. Osim toga, trebale bi imati i strože uvjete za upis. Ugostiteljstvo se ne smatra vrijednim zanimanjem već kao nešto čime se svatko može baviti. Zemlje poput Francuske ili Španjolske puno više ulažu u svoje kadrove, što donosi dodatnu kvalitetu turizmu", priča Mihić, dodajući kako u tim zemljama strukovne škole imaju osigurane prostore za praksu, poput kuhinja, gdje učenici sve mogu naučiti u krugu škole. Ni ravnatelji strukovnih škola nisu zadovoljni kvalitetom obrazovanja za jedno od najtraženijih zanimanja u zemlji.  "Ako kažem da su postojeći kurikulumi stari po 15 i više godina, jasno je da njihova usklađenost sa sadašnjim potrebama u turizmu nije naročita. Zato je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pokrenula projekt izrade novih kurikuluma, metodologijom uprvo suprotnom od dosadašnje prakse, a to je da se izradi standard zanimanja prema potrebama tržišta rada, zatim standard kvalifikacije, a nakon toga kurikulum", kaže nam Ivo Bilić, ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole Split.  Novi kurikulumi, koji su u izradi, veliki su iskorak, smatra, i treba ih što prije uvesti. Osim toga, idealno bi bilo da nastavnici dijelom rade u gospodarstvu, a dijelom u školi. "Strukovni nastavnici često nemaju dovoljno znanja o suvremenim načinima poučavanja, pedagoško-psihološkim procesima u obrazovanju, načinu vrednovanja, pripremi didaktičkog materijala za nastavu, upotrebi IT tehnologija", nabraja, a misli i kako bi nastavnici strukovnih predmeta trebali povremeno odlaziti u realni sektor kako bi se upoznali s trendovima. Ili bi ih strukovne udruge (Udruga hotelijera, UHPA, Udruga restoratera, Hrvatski kuharski savez, SKMER, Hrvatska sekcija barmena, Hrvatski sommelier klub…) s time trebale redovito upoznavati putem radionica. No, problem usklađivanja teorije i prakse često je novac, kojeg nema za praktični dio nastave. 

Ugledati se u Austriju 
"Moramo prilagođavati programe, smanjivati broj vježbi, što utječe na kvalitetu upoznavanja sa svim fazama radnog procesa. Kako su financijske mogućnosti naših građana smanjene, ugostiteljski objekti gdje učenici obavljaju praktičnu nastavu imaju sve manje učenika, što ostavlja trag na stručnom znanju. Iako su kvalitetniji programi pripremljeni, financiranje i provođenje tih programa neće biti u potpunosti moguće", upozorava pak Blaško Menalo, ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole Osijek. Predsjednik Ceha ugostitelja Mihić smatra kako je problem što neke škole ne prihvaćaju "dualni sistem", koji bi trebao biti rješenje, da tržište odmah nakon školovanja dobije pripremljen kadar. Taj sistem podrazumijeva da je  dio nastave praktičan, a drugi teoretski kao što je primjerice u Austriji ili Njemačkoj. Mihić se zalaže za ustav "3+1" u kojem bi prve tri godine školovanja ugostitelja bile opće, dok bi treća bila specijalizacija. Neupitno je da je potrebna i bolja suradnja škola s realnim sektorim, no Mihić smatra da bi na toj suradnji trebale poraditi sve strane, i ugostitelji i škole i ministarstva. "Sadašnja praktična nastava nije dovoljno dobra zbog slabog sustava kontrole i kapaciteta mentora. Zato stalno ističemo kontroliranu praktičnu nastavu koja bi se izvodila u našim   objektima; hotelima, restoranima, slastičarnicama, putničkim agencijama uz nadgledanje mentora, stručnih nastavnika sa svojim kompetencijama", napominje Bilić. S njime se slaže i Ksenija Beljan, ravnateljica Hotelijersko-turističke škole Opatija, koja dodaje da u Hrvatskoj nedostaje i veće razumijevanje gospodarstva koje će učenike u budućnosti i zaposliti.

"Većina škola ima problema s prijemom učenika na obavljanje praktične nastave. U trgovačkim društvima često nema djelatnika koji je zadužen za praćenje učenika kao mentor, a nemaju ni pedagoške kompetencije pa se prenošenje znanja često svede na dobru volju", ističe Beljan, a slična iskustva ima i ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole u Osijeku, koji napominje da je praksa samo usputna stvar, koja nakon odrađene tri ili četiri godine školovanja završava. "Iako je program osmišljen tako da učenici cijelo svoje školovanje provedu u jednom objektu i nakon toga im se tamo  omogući posao, situacija nije takva. Naravno, opće stanje u državi, platežna moć građana i područje gdje se učenik školuje, onemogućavaju da se provede ono što je osmišljeno. Također, loša kvaliteta učenika koji se upisuju u turistička zanimanja utječe na suradnju između škole i realnog sektora koja bi trebala biti puno kvalitetnija", dodaje Menalo.Rješenja bi mogla donijeti strategija razvoja turizma do 2020. U toj je strategiji naglašena potreba za jačim povezivanjem s privatnim sektorom na način da obrazovni sustav prati tržišne potrebe i bude uključen u cijeli niz aktivnosti u svim vidovima obrazovanja mladih, ali i cjeloživotnom obrazovanju."Očekivana je suradnja svih dionika u javnom, privatnom, civilnom i znanstvenom sektoru, a posebice s nadležnim ministarstvom i drugim institucijama u sustavu obrazovanja", poručuje Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma, dodajući da tome u prilog idu i mogućnosti koje će nam pružiti strukturni fondovi Europske unije, posebno ESF (European Social Fund), budući da Europa jasno definira potrebu obrazovne i socijalne uključivosti i zapošljavanja kao neke od ključnih ciljeva programa Europa 2020. 

Tri centra izvrsnosti 
"Želimo postići da Hrvatska kroz centre izvrsnosti obrazovanja u području turizma bude jedan od lidera u ovom dijelu Europe", dodaje Kramarić. A razvoj škola u sektoru turizma i ugostiteljstva mora težiti prema školama izvrsnosti ili kvalitetnim školama u turizmu, kaže ravnatelj Bilić. "Škole bi imale usklađene programe, a cijeli sustav obrazovanja temeljio bi se na kontroliranoj praktičnoj nastavi i novim kurikulumima utemeljenim ne samo na dosadašnjim iskustvima, nego i na inovativnim pristupima. Osim toga, u šest centara izvodili bi se i razvijali novi kurikulumi, programi usavršavanja i osposobljavanja, a sami centri bi bili odgovorni za kvalitetu obrazovanja, odnosno učeničke kompetencije na svome području (regiji)", priča Bilić. Strategija razvoja turizma do 2020. predlaže i da se na razini Hrvatske uspostavljaju barem dva do tri referentna centra izvrsnosti provedbe praktične nastave i stjecanja suvremenih znanja i vještina prilagođenih potrebama turističkog privređivanja. "Radi se o hotelskim objektima orijentiranim tržištu, koji 'zapošljavaju' učenike i studente. Na taj način učenici i studenti kroz praktičnu nastavu i obavljanje operativnih aktivnosti i funkcija u različitim područjima poslovanja stječu potrebno iskustvo i vještine za obavljanje izvršnih poslova i upravljačkih funkcija. Moguće lokacije za trening centre su jedan od istarskih gradova, Opatija, Zagreb i Dubrovnik. Ovi centri trebaju postati i referentni obrazovni centri za zemlje regije", stoji u Strategiji."Škole, kao i fakulteti zapravo imaju zadatak da kod učenika u najranijoj dobi, kao i kod studenata, stvaraju i razvijaju navike važnosti turizma kao gospodarske grane važne za cijelu državu, a također uže i za regiju i mjesta", zaključuje Bilić.

Dobar natječaj za promociju zanimanja 2013. 

Kako bi motiviralo mlade za ugostiteljsko-turistička zanimanja, Ministarstvo turizma raspisalo je i natječaj "Promocija zanimanja 2013." za turističko-ugostiteljske škole. Zadatak je osmisliti projekte s temom novih turističkih proizvoda za jačanje konkurentnosti destinacije u kojoj se škola nalazi, jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u suradnji s privatnim sektorom ili novih oblika promocije u turizmu. Ukupna planirana vrijednost natječaja je 200 tisuća kuna. "Kroz ovakve projekte Ministarstvo želi ukazati učenicima na stvarne, realne situacije i mogućnosti u području turizma i ugostiteljstva, proširiti njihova saznanja o zanimanjima u ovom dijelu gospodarstva i na taj način ih motivirati da se školuju, a nakon školovanja i zaposle u turizmu", kažu nam u Ministarstvu turizma gdje su zadovoljni odazivom na natječaj. Ravnatelji škola pozdravljaju inicijativu jer natječaj omogućuje da se škole aktivno uključe u promociju i upravljanje  destinacijom. "Turističko-ugostiteljska škola Split se također javila na ovaj natječaj s naslovom projekta Dodirni Split – barokni bastioni kao element kulturne ponude grada, a radi se o vodiču u e-izdanju, te tiskanom vodiču s mapom koji ne postoji na tržištu. Projekt je interdisciplinaran, a radi se u suradnji s Muzejom grada Splita i Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju čiji će učenici vodiču dati grafičku i multimedijalnu formu", kaže nam Ivo Bilić, ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole. No, smatra kako bi ovakvi natječaji morali dati mogućnost partnerstva s drugim dionicima, a ne samo s turističko-ugostiteljskim školama. "Izvrsno je što se ocjenjuje održivost projekta, pa treba razmisliti o većem proračunu. Smatram da je ovakav natječaj izvrsna prilika kako bi se promijenili oblici i metode rada u školama jer bi projektna nastava unaprijedila i podigla učeničke kompetencije", zaključuje Bilić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“