Unatrag tjedan dana vidjeli smo najprije rebalans ovogodišnjeg, potom i prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu, a od jučer su javnosti napokon dostupne i "vijesti iz prošlosti" o punjenju i trošenju proračunskoga novca u rujnu.

Najviše svakako strši podatak o ukupnim prihodima proračuna, koji su u rujnu ispali čak 1,2 milijarde kuna tanji nego u istom lanjskom mjesecu. Za to su glavni krivac porezi, kojih je ubrano čak milijardu kuna manje nego lani, dok su socijalni doprinosi donijeli oko 200 milijuna manje u odnosu na lanjski rujan. Pritom je pad prikupljenoga najizdašnijeg poreza, PDV-a, bio čak 740 milijuna kuna. Premda te brojke djeluju "opako", toliki je pad dobrim dijelom ipak objašnjiv tehničkim razlozima. Loše su se, naime, za obračun poreza preklopili radni i neradni dani, što će se vidjeti na podacima za listopad, koji će ispasti bolji. Premda je jasno i da se u cjelini već mjesecima postupno ispuhuju efekti pojačane porezne presije (što je, uostalom, potvrdio i rebalans), na prihodnoj strani definitivno su za ministra Linića brige daleko manje nego na rashodima.

U prilog tome govore i zbirne brojke koje u slučaju PDV-a nakon prvih devet mjeseci upućuju na međugodišnji porast od 5,4 posto, koji će se do kraja godine vjerojatno još malo istopiti. No, i sadašnja dinamika rasta PDV-a jasno odražava pad privatne potrošnje i realnog dohotka građana. Uz povećanu stopu PDV-a i razinu inflacije u 2012., ista razina potrošnje implicirala bi dvoznamenkast porast prihoda od PDV-a, oko 12 posto. Dakle, nekoliko postotaka povećanja u odnosu na 2011. i te kako odražava realni pad potrošnje građana. Tim više zabrinjavaju kretanja javne potrošnje. Na kraju rujna ukupni rashodi državnog proračuna iznose 89,8 milijardi kuna, što je oko 350 milijuna kuna manje nego lani. No, praktički u cijelosti to je posljedica zastoja investicija iz proračuna ili tzv. rashoda za nabavu nefinancijske imovine, koji su daleko od plana. Tekući izdaci državnog proračuna, naime, potkraj rujna tek su simboličnih 90-ak milijuna kuna manji. Nasuprot tome, na razini konsolidirane opće države (uključujući izvanproračunske fondove i lokalnu državu), rashodi su s dosegnutih 98,7 milijardi kuna i premašili lanjske, i to za oko 700 milijuna kuna. Kod tekućih izdataka državnog proračuna lanjski su izdaci premašeni na ključnim kategorijama plaća, mirovina, zdravstva i slično.

Rashodi za zaposlene dosegnuli su 17 milijardi i od lanjskih su veći gotovo 200 milijuna kuna, s tim da same bruto plaće bilježe porast za 270 milijuna. Na mirovine je u devet mjeseci otišlo 26,3 milijardi kuna ili gotovo 300 milijua više nego lani. Najveće smanjenje država je ostvarila na subvencijama i materijalnim rashodima. Na te dvije kategorije uštede u odnosu na prošlu godinu premašuju milijardu kuna. Pritom je 560 milijuna smanjenja kod subvencija ponajprije posljedica manjih isplata poljoprivrednicima (-650 milijuna), kojima će se očito dio obveza tek morati isplatiti. Na materijalnim troškovima iscijedilo se ove godine dodatnih 460 milijuna kuna ušteda i u toj sferi prostor ušteda očito je gotovo iscrpljen, na rubu funkcionalnosti sustava.

420 milijuna kuna više nego lani potrošeno je u prvih devet mjeseci u zdravstvu

1,02 milijuna kuna smanjenja zabilježeno je na subvencijama i materijalnim rashodima

350 milijuna kuna manji su ukupni rashodi proračuna, ali tekući su veći za 90 milijuna

700 milijuna kuna veći su 9-mjesečni rashodi konsolidirane države nego lani

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?