Hrvatski registar za osobe invaliditetom u 2018. godini bilježi više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj u tom statusu, 500.724 osobe, od čega su 6,9% djeca s većim teškoćama u razvoju.

"Svim našim aktivnostima želimo potaknuti društvo da promišljanjem o osobama s invaliditetom, o problemima i potrebama koje imaju i poteškoćama s kojima se suočavaju, a osobito da zajednički tražimo rješenja kako te poteškoće ublažiti i riješiti", kazao je na obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom predsjednik Vlade Andrej Plenković. Opisao je kako je glavni cilj politike Vlade stvaranje boljih uvjeta za veće uključivanje i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim područjima života u Hrvatskoj. Podsjetio je da je od 1. travnja prošle godine za 20% povećan doplatak za njegu i pomoć te osobnu invalidninu.

Rješavanje na više razina
Aktivnosti su prije svega utemeljene na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom koju provode u periodu od 2017. do 2020. godine, ističu iz Vlade. Prepreke koje se tiču uključenosti osoba s invaliditetom u svakodnevni život, objasnio je Plenković prije nekoliko mjeseci, moraju se rješavati na nekoliko razina, da bi na kraju pothvat bio holistički i prožeo sve razine, od mikro pa do one zakonodavne, financijske i operativne.

Vodeći se podacima iz Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom, za bolje uvjete života osoba s invaliditetom u 2019. izdvojit će se 1,7 milijardi kuna u proračunu, ali i 300 milijuna kuna iz europskih fondova. Veliki dio novca otići će u organiziranost zdravstvenih usluga i pristupačnost okruženja u kojem živimo. Upravo u tom smjeru fokus će biti na preventivnim mjerama ranoga dijagnosticiranja poteškoća u razvoju kod djece, administrativnim rasterećenima, kvalitetnijem razvoju i boljoj dostupnosti usluga koje imaju tendenciju približiti im tržište rada i sudjelovanje u svakodnevnom životu.

Plenković je krajem ove godine, na obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, govorio da će se zbog poboljšanja pristupa zdravstvenoj zaštiti na primjerenoj razini, osobito na udaljenim i depriviranim područjima zaključiti čak 16 ugovora ukupne vrijednosti više od 122 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Kada je riječ o preventivnim mjerama, u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti, od početka ove godine sva djeca s napunjenih četiri godine pozivaju se na dijagnostičku obradu, odnosno pregled vida s ciljem djelovanja u smjeru neuroloških rizika.

Sprječavanje institucionalizacije
Osim toga, u 2019. trebalo bi svanuti i Centrima za profesionalnu rehabilitaciju osnovanima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, koji će postati korisnici državnoga proračuna. Iz Vlade ističu kako se u mirovinskoj reformi posebno računa vodilo o osobama s invaliditetom. U Zakonu o stažu s povećanim trajanjem, proširen je krug osoba s invaliditetom kojima se vrijeme provedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Kada je riječ o uslugama asistencije u 2017. i 2018. godini, takve usluge koristilo je 1550 osoba s invaliditetom, zaposleno je 80 tumača, odnosno prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika i 39 videćih pratitelja. Ti napori se nastavljaju i ove godine s 290 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda, a kako je istaknuo Plenković, sve s ciljem veće uključenosti u zajednicu, sprječavanja institucionalizacije, ali i usklađivanja osobnih i poslovnih obaveza onih koji skrbe o osobama s invaliditetom.

Drugi projekt koji je potpisan za ovu godinu je "Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza 2". Za taj je projekt osigurano ukupno 305 milijuna kuna, od čega 155 iz Europskoga socijalnog fonda i 150 od igara na sreću i iz državnoga proračuna. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost