Ministarstvo turizma i sporta započelo je prije nepunih mjesec dana proces e-savjetovanja za prijedloge triju pravilnika usmjerenih na održivi razvoj turizma. Uz one o metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta te izrade plana upravljanja destinacijom, treći definira pokazatelje za praćenje razvoja i održivosti turizma. Potonji je izazvao i najviše reakcija zainteresirane javnosti; dosad je pristiglo više od 50 komentara, s tim da rok e-savjetovanja istječe 25. kolovoza.

Resorni ministar Tonči Glavina prilikom otvaranja javne rasprave o spomenutim pravilnicima rekao je kako će se njima omogućiti da svaki grad ili općina definiraju i jasno profiliraju svoju destinaciju. “Primjerice, moći će odlučiti žele li biti destinacija četiri ili pet zvjezdica ili ipak nešto drugo. Moći će upravljati strukturom i brojem smještajnih kapaciteta, a ono što je jako bitno je da će, ako smatraju da je potrebno tj. ako to pokažu izračuni prihvatnih kapaciteta, moći i ograničiti izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih odnosno ugostiteljskih objekata. To će moći napraviti čak i mikrolokacijski, odnosno na razini cijele jedinice lokalne samouprave, ili u jednom dijelu destinacije, ulici”, rekao je tada ministar. Pritom je naglasio kako brojne destinacije vape za tim alatima te kako vjeruje da će ih znati iskoristiti na pravi način, jer važno je da svi u lancu prihvate dio odgovornosti u procesu reorganizacije i upravljanju turizmom prema većoj održivosti.

Prostorni pokazatelji

Premda većina pozdravlja donošenje pravilnika, neki komentatori misle da je obuhvat podataka za praćenje razvoja i održivosti preširok. “Neki podaci koji se traže trenutno ne postoje i tek će ih trebati kreirati, a istodobno se danas nedovoljno koriste oni koje otprije imamo, za što su primjer e-Visitor te podaci o fiskalizaciji”, ističe se u jednom komentaru.

No, u Istarskoj županiji širinu obuhvata, odnosno spektar pokazatelja koji se pravilnikom predviđaju za praćenje – od onih iz skupine prostorne održivosti pa do ekološke i društvene – ne smatraju problemom. Ta županija nacrtom pravilnika pozabavila se najdetaljnije, potpisujući i najveći broj komentara i konkretnih prijedloga.

Tako, primjerice, vezano uz prostornu održivost ističu da ukupan broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti obvezni i osnovni pokazatelj održivosti i statistike u svim tipovima smještajnih objekata (komercijalnim i nekomercijalnim).

U Republici Hrvatskoj, kažu, u turističkim T zonama u svim hotelima je smješteno ukupno 163.816 kreveta, a u svim kampovima ukupno 253.841 kreveta. Nasuprot tome, u stambenim S zonama smješteno je ukupno 1.500.000 turističkih kreveta, od čega je 666.000 turističkih kreveta smješteno u tzv. nekomercijalnom privatnom smještaju. Takav smještaj, kažu, čini direktnu konkurenciju kategoriziranom privatnom smještaju u domaćinstvima u tim istim stambenim zonama i mora biti uzet u obzir kroz indikatore prostorne održivosti po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta u odnosu na broj lokalnog stanovništva po hektaru izgrađenog građevinskog zemljišta, mišljenja su u najjačoj turističkoj županiji.

Turisti vs. lokalno stanovništvo

I kod ekološke održivosti – primjerice, vezano uz potrošnju vode ili odvoza smeća – apostrofiraju problem definiranja “općeg stanovništva destinacije” u kontekstu lokalnog stanovništva i turista koji borave u nekomercijalnom smještaju. Nekomercijalni smještaj, ponavljaju, nije i ne može biti svrstan pod “opće stanovništvo destinacije” jer se radi o klasičnim turističkim krevetima i turistima u destinaciji, a ne o lokalnim stanovnicima.

Trenutno se u stambenim zonama događa masovna ekspanzija nekategoriziranih turističkih kapaciteta, u vlasništvu nerezidenata u tzv. nekomercijalnom smještaju. “Takve kapacitete kupuju osobe koje nisu lokalni stanovnici destinacija, po cijenama koje si lokalno stanovništvo destinacija ne može priuštiti, a to je velik društveni i prostorni problem pa i te podatke treba pravilno evidentirati u obaveznim indikatorima prostorne održivosti”, poručuju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’