Sad kad će skoro svako kućanstvo imati spremnike za odvojeno prikupljanje neće više imati ispriku da to ne čini.
407 gradova i općina dobilo je spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima koji su nabavljeni i distribuirani preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Riječ je o 1.230.695 komada kanti i kontejnera različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada.
407 gradova i općina dobilo je spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima koji su nabavljeni i distribuirani preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Riječ je o 1.230.695 komada kanti i kontejnera različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada.
Spremnici su nabavljeni u okviru projekta čija je ukupna investicija iznosila oko 370 milijuna kuna. Glavninu tog iznosa Fond je osigurao iz EU fondova posredstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Logistički zahtjevan projekt
“Logistički je ovo bio vrlo zahtjevan projekt. Nakon što se proveo postupak javne nabave te potpisali ugovori s odabranim ponuditeljima napravljen je hodogram aktivnosti te dogovoreni rokovi za izvršenje istih.
U Sektoru zaštite okoliša formirano je nekoliko timova koji su unazad pola godine skoro svakodnevno bili na terenu te u stalnoj komunikaciji s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, komunalnih društava i dobavljača”, objašnjava načelnica tog Sektora Aleksandra Čilić te ističe kako je usprkos svim izazovima koji su donijeli korona i potres projekt uspješno realiziran u predviđenim rokovima.
Dodaje kako su imali i stručnu podršku ostalih sektora i službi unutar Fonda koji su također odradili veliki dio posla i bez čije se pomoći ovaj projekt ne bi mogao uspješno provesti.
“Sad kad će skoro svako kućanstvo imati spremnike za odvojeno prikupljanje otpada više nitko neće imati alibi niti ispriku da to ne čini”, rekla je Čilić.
z godine u godinu raste stopa odvojenog prikupljanja otpada. Prema podatcima za prošlu godinu ona je iznosila 41 posto, a za očekivati je da će rezultat za ovu godinu uz nabavljeni komunalnu infrastrukturu biti još i bolji.
Ta brojka će, kako kaže Čilić, sigurno rasti, no ključna je edukacija na svim razinama – od komunalnih društava, tvrtki pa do građana.
Edukacija i informiranje ključno
“Ovo ljeto se društvenim mrežama proširila snimka talijanskog turista koji je želio baciti plastičnu ambalažu u za to predviđeni dio spremnika, no nakon što je podigao poklopac neugodno se iznenadio kad je vidio da sav otpad završi u istu vreću. Na žalost takva nesmotrena praksa nekih komunalnih društava stavlja u negativan kontekst sve napore koji se ulažu u uspostavu sustava gospodarenja otpadom i narušava povjerenje javnosti u isti taj sustav”, kaže Čilić.
No bez obzira na takve izolirane slučajeve ključno je da građani odvojeno prikupljaju otpad jer se sve korisne komponente, posebno papir, plastika, staklo i bio-otpad recikliraju, odnosno kompostiraju. Nužno je stoga linearno gospodarstvo koje funkcionira po principu „uzmi – koristi – odbaci” transformirati u istinsko kružno gospodarstvo zbog čega je razmišljanje o održivim kružnim sustavima potrebno implementirati u sve aktivnosti, uključujući politike, proizvode, proizvodne procese i poslovne modele. U svemu tome edukacija i informiranje javnosti imaju ključnu ulogu.
