Kad su potkraj prošle godine zaredale prognoze za 2011, prevladavajuća predviđanja rasta BDP-a od oko 1,5 posto činila su se ‘ne baš ohrabrujućim’. Sad se i to čini nedostižnim. Misle to očito i u Europskoj komisiji koja je ovih dana – kao i MMF, Svjetska banka, HNB te domaće poslovne banke – snizila prethodne prognoze rasta za Hrvatsku. U najnovijem izvješću EK je očekivanu stopu rasta spustio na 1,1 posto u ovoj godini, uz ubrzanje na 2 posto u idućoj.

Prostor za više od toga mogao bi otvoriti brži (od projiciranog) ekonomski oporavak u EU te mogući jači priljev stranih ulaganja (FDI) zbog procesa ulaska Hrvatske u EU. Međutim, veći naglasak stavlja se na rizike koji bi mogli otežati i ostvarenje osnovnog scenarija. Oni se odnose na razduživanje privatnog sektora i ovisnost o vanjskom financiranju. Usto, odgađanje fiskalne konsolidacije nosi rizik povećanja troškova zaduživanja i posljedica na investicije i potrošnju. “Iako se čini da je pad aktivnosti dosegnuo dno, povratak na predrecesijske stope rasta nije izgledan, barem u kratkom roku”, ističu i u EK-u. Domaća potražnja i dalje je pod utjecajem loše situacije na tržištu rada i njezina odraza na realne dohotke i potrošačko raspoloženje, unatoč lanjskom poreznom rasterećenju dohodaka. Sektor poduzeća pak i dalje ima problema s likvidnošću, što utječe na sposobnost servisiranja dugova i privatne investicije. Niz investicija koje je inicirala Vlada malo će utjecati na rast gospodarstva 2011. pa u državnoj potrošnji ne treba tražiti poticaj oporavku. Kakvi-takvi oslonci skromna rasta bit će privatna potrošnja i investicije, uključujući i obnavljanje zaliha, smatraju u EK-u. Pozitivan doprinos rastu BDP-a očekuju i ove godine od neto izvoza koji je lani bio najsvjetlija komponenta BDP-a. No, taj doprinos bit će znatno manji zbog sporijeg rasta izvoza robe i usluga (4 prema lanjskih 6%) uz istodobni oporavak uvoza (sa -1,3 na +2,5%). Kao i većina drugih institucija, i EK apostrofira nepovoljne pokazatelje industrijske proizvodnje i usporavanje oporavka maloprodaje. Usporava, doduše, i pad građevinarstva, ali nakon dvoznamenkastih stopa još je na nemalih minus 7 posto. Inflacijski pritisci, prema EK-u, ostat će relativno blagi (ubrzanje na 2,5-3%), a stopa anketne nezaposlenosti bi se trebala blago smanjiti u ovoj godini(sa 11,8 na 11,3%) te nešto više u idućoj kad bi se trebala vratiti ispod 10 posto.