Proračunski manjak u eurozoni, iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu, blago je smanjen u trećem kvartalu 2023., a Hrvatska je bila među zemljama EU-a s najvećim viškom, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.

Na razini eurozone, sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u trećem tromjesečju 2,8%, kliznuvši za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje preliminarno izvješće europskog statističkog ureda.

I prihodi i rashodi, iskazani udjelom u BDP-u, blago su uvećani u odnosu na prethodno tromjesečje, objašnjavaju statističari.

I na razini EU-a deficit je kliznuo za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto, odražavajući blago uvećane udjele prihoda i rashode.

Mjere pomoći kojima su vlade ublažavale utjecaj visokih cijena energije snažno su i dalje utjecale na državne proračune. U trećem kvartalu 2022. godine manjak je na razini eurozone iznosio 4% BDP-a, a na razini EU 3,8%, pokazuju tablice.

Proračunski višak bilježilo je samo sedam zemalja, a najveći je ponovno bio u Danskoj (2,7% BDP-a). Slijedi Portugal s viškom od 2,5%, a blizu je i RH sa sezonski prilagođenim proračunskim viškom u trećem tromjesečju 2023., iskazanim udjelom u BDP-u, od 2,2%.