Vinari u zemlje CEFTA-e sada izvoze bez carine i količinskih ograničenja, što će prestati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju (EU). Lani je samo kupcima u BiH prodano 12.400 hektolitara ili 43 posto ukupna izvoza vina. Ulaskom u EU za tržište CEFTA-e na snagu stupaju kvote i carine, što će nedvojbeno srušiti izvoz.

Sve članice EU, naime, godišnje u BiH bez carine mogu izvesti tek 6000 hl vina, ostale količine opterećene su carinom u visini 15% od vrijednosti plus 0,5 konvertibilnih maraka po litri vina. Istodobno se mijenjaju uvjeti uvoza vina u Hrvatsku iz tzv. trećih zemalja (Čile, Australija, Novi Zeland…), ruše sadašnje zaštitne carine, što otvara prostor rastu uvoza. Na vina iz trećih zemalja sada se plaća carina 10% plus 80,8 eura za 100 litara, Ulaskom u EU carine padaju na 15,4 eura za 100 litara. S obzirom na to da je već prihvaćen uvjet EU po kojem više nema sadnje novih vinograda, dopuštena je isključivo obnova starih, i to samo vrhunskim sortama, Vlada je prošloga tjedna usvojila Nacionalni program pomoći sektoru vina u 2011.-2013. Promidžba na inozemnim tržištima, osiguranje berbe, ulaganje u vinarije i marketing vina, restrukturiranje vinograda i stvaranje krovnog brenda “Vina Croatia” nove su mjere za bolju konkurentnost vinara. Posljednji put Hrvatska je pozitivnu bilancu u vinu imala 2002., kada je izvezla 107.530 hl vina i uvezla 79.210. Otad izvoz kontinuirano pada, a uvoz raste, Lani je, primjerice, u Makedoniju izvezeno 220 hl i uvezeno 79.240 hl. Berba u 2010. dala je 207.743 tone grožđa te 1.433.000 hl vina, što je 15% više nego 2005. godine. Europskoj komisiji prijavljeno je da je u sustav potpora uključeno tek 20.786,93 ha te da se proizvodnjom vina bave 42.022 poljoprivredna gospodarstva, a na 50 najvećih vinara odnosi se čak 85 posto godišnje proizvodnje.Zadaća je, stoji u Nacionalnom programu, potporom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore (HGK) do kraja 2013. stvoriti “hrvatsku priču” o vinu prepoznatljivu i izvan nacionalnih granica. Tržišta zemalja EU, BiH, Srbije, SAD-a, skandinavskih zemalja, Ruske Federacije te Kine i drugih azijskih zemalja trebaju biti na “nišanu” vinara, a Vlada će ih financijski poduprijeti subvencionirajući troškove oglašavanja u medijima, nastupe na sajmovima, promotivne materijale, ali i angažirajući “vinske ambasadore” koji će promicati brend “Vina Croatia”.

Vinari za sve te projekte iz poračuna mogu očekivati po 3,5 milijuna kuna u 2012. i 2013., dok je 1,5 milijuna već potrošeno 2011. Cilj je osiguranja berbe smanjiti rizik od prirodnih katastrofa i sačuvati urod, sredstva u programu nisu posebno iskazana nego su dio redovnih potpora, Vlada, naime, policu osiguranja nasada sufinancira sa 25 posto. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2010. za osiguranje berbe izdvojeno je 87 milijuna kuna, dok je za 2011. taj trošak iznosio 91 milijun. Vinari koji planiraju investirati u vinarije i/ili restrukturirati vinograde ne mogu više računati na potporu iz proračuna, već novac moraju tražiti kroz IPARD, koji će biti na raspolaganju do momenta stupanja Hrvatske u članstvo EU. I dok će u modernizaciji vinarija prednost imati ekološki prihvatljive investicije, u obnovi vinograda to će biti projekti očuvanja tradicionalnoga krajobraza koji istodobno pridonose razvoju vinskog turizma te sadnja autohtonih vrhunskih sorti. Vinari su u siječnju ove godine potaknuli udruživanje pri HGK radi bolje ukupne promidžbe i povećanja izvoza. Očekivali su da će im resorno ministarstvo dati logistiku preslikavanjem dobrog iskustva Austrije, odnosno da će osnovati agenciju za vino čija bi zadaća bila sustavno brendiranje Hrvatske kao vinske destinacije. Nakon nacionalne udruge osnovane su i dvije regionalne – Udruga vinara Istre VinIstra i Udruga proizvođača graševine Croatica, oko koje su okupljeni vinari iz istočnih županija. Očekuje se da će uskoro udrugu formirati i vinari Dalmacije. No, umjesto agencije upravo usvojenim Nacionalnim programom dobili su tek obećanje Vlade da će iz državnog proračuna za sve marketinške aktivnosti u iduće dvije godine ukupno dobiti sedam milijuna kuna.

Prevencija

Čaša vina dnevno
Primjerena konzumacija vina ima pozitivan učinak na kardiovaskularne bolesti, koje su s udjelom od 49,6% vodeći uzrok smrtnosti Hrvata. Stoga će pozitivni učinci vina na zdravlje građana biti jedna od okosnica promocije vina kojom će se potaknuti domaća potrošnja, stoji u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina.