EN DE

Verbun ponudio 3,5 milijuna eura za gradnju elektrana u F BiH

Autor: Gorden Knezović
29. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

SARAJEVO – Austrijski dobavljač električne energije Verbun ponudom od 3,5 milijardi eura za gradnju osam elektroenergetskih postrojenja u Federaciji BiH pokazao se kao najozbiljniji konkurent za realiziranje jednog od najvećih poslova u poslijeratnoj BiH.
Na natječaj za gradnju osam velikih elektroenergetskih postrojenja vlade F BiH pristiglo je 37 ponuda iz 18 zemalja. U Sarajevu je planiranja gradnja hidroelektrana u Ustikolini, Vranduku, Rmanj Manastiru i Vrilu te termoelektrana kod Tuzle i Kaknja i rudnika s termoelektranama u Bugojnu i Kongori kod Tomislavgrada. Vlada F BiH formirala je posebnu komisiju za izbor strateškog partnera ili partnera za gradnju velikih elektrana, a u komisiju su imenovani ministar energetike, rudarstva i industrije F BiH Vahid Hećo, predsjednici Nadzornih odbora i direktori Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ Herceg Bosne.Hećo smatra da treba izabrati ponuđača za gradnju velikih energetskih objekata koji će ulagati i u razvoj rudnika. Poručio je kako vlada F BiH financijerima izgradnje velikih energetskih objekata ne može dopustiti vlasnički ulazak u te objekte, već bi oni svoj interes trebali naći u iskorištavanju električne energije. Hećo je ustvrdio kako proces nalaženja strateških partnera za gradnju velikih energetskih objekata nastoji spriječiti Ante Marković lobiranjem kod utjecajnih dužnosnika u Sarajevu te kod predstavnika Svjetske banke u BiH i Europske komisije. Prema tvrdnjama bh medija, u predstavništvu Svjetske banke i Europske komisije nezadovoljni su što nisu konzultirani prije objavljivanja velikoga međunarodnog javnog natječaja. Ponudu za gradnju energetskih objekata iz Beča poslala je i tvrtka Apet u čijem su sustavu Siemens i Alpina, a njezina ponuda iznosi 2,5 milijardi eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ponuda Investicijskog posredništva Vitina za gradnju energetskih objekata u Tuzli, Kaknju, Bugojnu i Kongori iznosi 2,152 milijarde eura. Kako tvrdi Hećo, za gradnju tih objekata turska Aksa nudi oko milijardu eura, te dodaje kako su stigle i ponude grčke korporacije Public Power Corportion, te tvrtki Contour Terna, također iz Grčke, te češke tvrtke Penta. Ponude su prema informacijama iz ministarstva energije, rudarstva i industrije F BiH stigle i iz Hrvatske, i to od dvaju konzorcija: jedan konzorcij sastavljen je od Ingre, Končara, Dalekovoda, Instituta graditeljstva Hrvatske, splitskog Konstruktora i poljskog Rafaka, a drugi od Instituta građevinarstva Hrvatske, splitskog Kontruktora, Dalekovoda i Zagrebačke banke, kao i ponuda Hrvatske elektroprivrede. Nadalje, ponudu je poslao i Tehel Ante Markovića te sarajevska tvrtka Integral inženjering. Tu su i ponude dvaju konzorcija registriranih u Posušju te tvrtka iz Zenice Almy za gradnju HE Vranduk. Ponude su poslali i EFT, Vatech, Enel, Farab, švicarsko-kazahstanski konzorcij BMG Kazahstangas, EGL, Atel, Hydropol, IEG, Holding Slovenske elektrane, AES, Starcraft, EVN, Starbag, Petrol, ČEZ, ENBW, Transelektro, Kelag i Lehman Brothers. Jedna je ponuda stigla i s Kajmanskog otočja od tvrtke Karaden.

SARAJEVO – Austrijski dobavljač električne energije Verbun ponudom od 3,5 milijardi eura za gradnju osam elektroenergetskih postrojenja u Federaciji BiH pokazao se kao najozbiljniji konkurent za realiziranje jednog od najvećih poslova u poslijeratnoj BiH.
Na natječaj za gradnju osam velikih elektroenergetskih postrojenja vlade F BiH pristiglo je 37 ponuda iz 18 zemalja. U Sarajevu je planiranja gradnja hidroelektrana u Ustikolini, Vranduku, Rmanj Manastiru i Vrilu te termoelektrana kod Tuzle i Kaknja i rudnika s termoelektranama u Bugojnu i Kongori kod Tomislavgrada. Vlada F BiH formirala je posebnu komisiju za izbor strateškog partnera ili partnera za gradnju velikih elektrana, a u komisiju su imenovani ministar energetike, rudarstva i industrije F BiH Vahid Hećo, predsjednici Nadzornih odbora i direktori Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ Herceg Bosne.Hećo smatra da treba izabrati ponuđača za gradnju velikih energetskih objekata koji će ulagati i u razvoj rudnika. Poručio je kako vlada F BiH financijerima izgradnje velikih energetskih objekata ne može dopustiti vlasnički ulazak u te objekte, već bi oni svoj interes trebali naći u iskorištavanju električne energije. Hećo je ustvrdio kako proces nalaženja strateških partnera za gradnju velikih energetskih objekata nastoji spriječiti Ante Marković lobiranjem kod utjecajnih dužnosnika u Sarajevu te kod predstavnika Svjetske banke u BiH i Europske komisije. Prema tvrdnjama bh medija, u predstavništvu Svjetske banke i Europske komisije nezadovoljni su što nisu konzultirani prije objavljivanja velikoga međunarodnog javnog natječaja. Ponudu za gradnju energetskih objekata iz Beča poslala je i tvrtka Apet u čijem su sustavu Siemens i Alpina, a njezina ponuda iznosi 2,5 milijardi eura.

Ponuda Investicijskog posredništva Vitina za gradnju energetskih objekata u Tuzli, Kaknju, Bugojnu i Kongori iznosi 2,152 milijarde eura. Kako tvrdi Hećo, za gradnju tih objekata turska Aksa nudi oko milijardu eura, te dodaje kako su stigle i ponude grčke korporacije Public Power Corportion, te tvrtki Contour Terna, također iz Grčke, te češke tvrtke Penta. Ponude su prema informacijama iz ministarstva energije, rudarstva i industrije F BiH stigle i iz Hrvatske, i to od dvaju konzorcija: jedan konzorcij sastavljen je od Ingre, Končara, Dalekovoda, Instituta graditeljstva Hrvatske, splitskog Konstruktora i poljskog Rafaka, a drugi od Instituta građevinarstva Hrvatske, splitskog Kontruktora, Dalekovoda i Zagrebačke banke, kao i ponuda Hrvatske elektroprivrede. Nadalje, ponudu je poslao i Tehel Ante Markovića te sarajevska tvrtka Integral inženjering. Tu su i ponude dvaju konzorcija registriranih u Posušju te tvrtka iz Zenice Almy za gradnju HE Vranduk. Ponude su poslali i EFT, Vatech, Enel, Farab, švicarsko-kazahstanski konzorcij BMG Kazahstangas, EGL, Atel, Hydropol, IEG, Holding Slovenske elektrane, AES, Starcraft, EVN, Starbag, Petrol, ČEZ, ENBW, Transelektro, Kelag i Lehman Brothers. Jedna je ponuda stigla i s Kajmanskog otočja od tvrtke Karaden.

Pale grade četiri male hidroelektrane
PALE – Elektrodistribucija Pale financirat će gradnju četiri male hidroelektrane na rijekama Bistrica i Janjina, u blizini Sarajeva. Vrijednost njihove gradnje procjenjuje se na više od 54 milijuna eura. Ukupna snaga ove četiri male hidroelektrane bit će 50 MWh, a godišnja proizvodnja 160.000 KWh električne energije.

Autor: Gorden Knezović
29. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati