Venecija i Crna Gora nam ‘presudile’

Autor: Darko Bičak , 09. kolovoz 2017. u 08:03
Kružna putovanja Hrvatskom na polugodištu pala su za 18 posto/Fotolia

U Ministarstvu turizma ne vide veliku štetu u manjem broju kruzera, HTZ govori o konkurentskom Kotoru.

Iako su brojke o turističkom prometu u Hrvatskoj sve veće i uglavnom bilježe dvoznamenkasti rast, jedan sektor pada i to najviše u posljednjih 10 godina.

Riječ je o stranim kruzerima kojih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu bilo 18,1 posto manje nego u istom razdoblju lani. Neslužbeno se u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture doznaje da je glavni razlog za manji broj kruzera činjenica da je talijanska Vlada ograničila broj velikih kruzera koji mogu uplovljavati u akvatorij Venecije. Kako većina brodara želi povezati Veneciju preko hrvatskih gradova s Grčkom, najčešće Atenom, jasno je da kad ispadne jedna točka na tom pravcu dolazi do potpune promjene kruzerskih linija.  

U prvom polugodištu je u hrvatske luke uplovilo 56 takvih brodova koji su ostvarili 236 putovanja s 316.654 putnika. Najfrekventnija je bila luka Dubrovnik s 183 posjeta, a slijedi Split sa 79 posjeta. Iako je nema u ovoj statistici, Luka Zadar bilježi ove godine značajan rast dolaska kruzera, a koji su prije pristajali u Splitu ili Dubrovniku, a zbog gradnje nove luke Gaženica. Iz Hrvatske turističke zajednica (HTZ) ističu da je najveći pad zabilježen kod brodova pod talijanskom zastavom.

"Rast je zabilježen jedino kod brodova pod belgijskom i norveškom zastavom, no oni čine oko 10% ukupnih putovanja. Vezano uz brodove s talijanskom zastavom, iz medija je poznato da je kompanija Costa Crociere u ovoj godini preusmjerila svoje kruzere na druge destinacije. Tako primjerice Kotor raste u segmentu kruzera. Komparativna prednost Kotora je što se Crna Gora nalazi izvan EU što brodarima omogućuje prodaju i nabavu robe i usluga bez carina i poreza uz niže takse", kažu u HTZ-u. U Ministarstvu turizma ne vide veliku štetu u manjem broju kruzera.

"U kružnim putovanjima zapravo riječ o plutajućim hotelima koji prevoze putnike s jednog mjesta na drugo, odnosno od luke do luke. Veliki kruzeri, zbog raznolike ponude na brodu, imaju i obilježja pokretne destinacije. Na takvim se brodovima provodi većina vremena putovanja, pa se oni smatraju primarnom destinacijom boravka turista, a sve usputne destinacije u kojima pristaju, smatraju se sekundarnim destinacijama", kažu u Ministarstvu turizma.

Dodaju da s druge strane imamo chartere koji, prema podacima iz sustava eCrew o turističkom prometu od početka godine do 7. kolovoza, bilježe 276 tisuća dolazaka te 1,76 milijuna noćenja što predstavlja rast od 15 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima turista koji borave na takvim plovilima. 

Komentari (4)
Pogledajte sve

“kolega” super 24, rasprava s osobom koja me ne poznaje i indirektno me vrijeđa i naziva lažovom, a vjerojatno je u životu putovala najdalje u shopping u Graz, mi nije zanimljiva, pa bih Vas molio da me zaobiđete. Pogotovo ako nemate što napisati o temi.

gledanje putopisnih serija pod utjecajem psihodelika se ne računa, “kolega” pugy

Malo lupetamo? Za Vašu informaciju, osobno krstarim vec desetak godina. U svakoj luci gdje siđemo sa kruzera, potrošim oko 100 eura.U trošak idu suveniri za obitelj, piće i hrana(obavezno probamo neki lokalni specijalitet), ulaznice za obilazak kulturno povijesnih spomenika i slično. Ako je Vama 100 eura malo, za 3-5 sati koliko u prosjeku stoji kruzer u luci, onda Vas žalim. Uz napomenu da su na kruzerima putnici veće platežne moći i da ih odjednom izađe u luci par tisuća, mislim da je matematika jasna. O zagađenju se mogu složiti s Vama, no ekonomski dio ste promašili.

što manje kruzera to bolje jer takvi gosti samo prošeću gradom i ništa ne potroše jer smještaj i prehranu imaju na brodu, a ti ogromni brodovi nanose velike štete i zagađenje lokalnim lukama i moru

New Report

Close