Potrošačke su cijene na kraju prošle godine u prosjeku bile 3,4% više nego godinu dana prije, a promatrano kroz 12-mjesečni prosjek 2024. je zaključena s inflacijom na razini tri posto, potvrdili su jučer državni statističari.

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade je rekao da se za ovu godinu očekuje daljnje usporavanje – na 2,7 posto. No, da stvari idu u smirujućem smjeru, ne bi vjerojatno bilo ni sastanka s predstavnicima proizvođača, distributera i trgovačkih lanaca, ali i regulatornih i nadzornih tijela (HNB, AZTN, DIRH) sazvanog radi razmatranja opcija za sprječavanje inflatornih pritisaka.

Premijer je uoči tog sastanka poručio da se svi trebaju ponašati “cjenovno i društveno odgovorno”. Uz redefiniranje i proširenje liste pretežito prehrambenih proizvoda za koje se planiraju ograničiti cijene, dan prije najavio je i veći angažman Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u praćenju i nadzoru cijena.

Dok se raspredalo o tome koji bi se proizvodi mogli pridodati sadašnjoj listi od njih 30 za koje su cijene administrativno “plafonirane” te koji bi se s nje mogli skinuti, iz redova trgovaca obznanili su da im je 50-ak dobavljača najavilo povećanja cijena u iduća dva mjeseca od tri posto pa naviše. Ukratko, administrativna zamrzavanja cijena mogu poslužiti tek kao “flaster”, koji će socijalno ranjivijima donekle olakšati, ali problem je daleko veći i kompleksniji.

Vlada je na sastanku predstavila komparativnu analizu cijena pojedinih proizvoda u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije. Član Predsjedništva HOK-a Darko Knežević ponovio je stav njihova Ceha trgovaca da se ide na ograničavanje visine marže na proizvode, a ne na krajnje cijene. Jer, na taj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.

Snižavanje PDV-a bez efekta
“Treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca – njih gotovo 9000 – i primjerice trgovačkih lanaca. Ne mogu se tretirati na isti način. Posljednjim ograničenjima u sektoru trgovine na udaru su upravo oni koji ne bi smjeli biti – najmanji i najranjiviji”, apelirao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Valja podsjetiti da je prije nekoliko godina Vlada snizila i stope PDV-a za niz proizvoda, s naglaskom na energente i osnovne namirnice, kao i da je jednokratno bila posegnula za dodatnim oporezivanjem profita. No, učinci nižeg PDV-a samo manjim dijelom su se prelili na cijene za krajnje potrošače, a u tom pogledu ni ekstra porez na dobit za velike poduzetnike u smislu cijena nije imao blagotvono djelovanje (samo je kompenzirao dio proračunskog ceha subvencija).

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

U međuvremenu su se u javnosti često čula upozorenja o nedostatnim kontrolnim mehanizmima. Dio te priče su marže, a u slučaju kompanija i/li trgovačkih lanaca koji su dio međunarodnih grupacija to je i pitanje transfernih cijena između matičnih društava i podružnica.

Ekonomski analitičari često su isticali i kako, primjerice, strani trgovački lanci u Hrvatskoj većinom iskazuju malu dobit, a primjećujući da su neki od njih gubitak iskazivali i po desetljeće i pol, sugeriraju kako to najvjerojatnije nije objašnjivo samo ulaganjima u prodajnu mrežu ili logističke centre.

Pri vrhu eurozone
U središnjoj banci u vezi s inflacijom, pak, u pravilu gledaju širu sliku. “Inflacija u Hrvatskoj od 2021. bila je niža od svih centralnoeuropskih zemalja, osim Slovenije. Tekuća inflacija i godišnja stopa u prosincu relativno je visoka, ali ako ekonomija raste 3,6 posto, ako je dodano 54 tisuća radnih mjesta i realne su plaće rasle više od 10 posto, a masa plaća više od 15 posto, to nije ništa neočekivano”, rekao je ovih dana guverner Boris Vujčić.

Viša inflacija od prosjeka 20 zemalja eura za Hrvatsku je realnost. A ostane li situacija kao i do sada – uz bitno više stope rasta nego u eurozoni i puno zategnutije tržište rada u smislu novih radnih mjesta, moguće je da će stopa inflacije i dalje biti nešto viša, ali ne znatno, ističe guverner.

I mnogi građani u pogledu inflacije u glavi uglavnom imaju širu sliku od one koju pokazuju najsvježije statističke brojke. Oni je percipiraju kroz kumulativni rast troškova života u protekle tri ili četiri godine, a mnogima od njih on premašuje statistički kumulativ od 22 posto (u tri godine) odnosno 29 posto (u protekle četiri).

Usto, podaci za prosinac potvrdili su i da godišnje stope inflacije ubrzavaju već četiri mjeseca zaredom, kao i da se prema međunarodno usporedivoj mjeri inflacije Hrvatska ponovno usidrila na sam vrh ljestvice eurozone, pri čemu je tempo potrošačkih cijena u odnosu na prosjek europodručja ponovno premašio dva postotna boda.

Izvorima odnosno silnicama rasta inflacije na razini eurozone nedavno su se pozabavili i u Europskoj središnjoj banci. Prema njihovoj analizi, nakon 2023. u kojoj je rast tzv. jediničnih profita rastao 6,3 posto, odnosno nešto brže nego naknade za zaposlene (5,4), prošle godine kod jediničnih profita zabilježen je pad (za 0,9 posto). Pitanje je je li se kod nas s te osnove iole otvorio prostor smanjenju inflatornih pritisaka odnosno je li rast plaća praćen (ne)smanjenim apetitima vlasnika kapitala za povratima.