Velika Britanija kreće u gradnju nove generacije nuklearnih postrojenja, potvrdila je jučer britanska vlada nakon što je ponovno razmotrena studija koje je cilj smanjenje ovisnosti o uvozu energenata. Unatoč izjavama premijera Tonyja Blaira kako će se posebna pozornost posvetiti obnovljivim izvorima energije, najava o otvaranju novih nuklearnih postrojenja izazvala je žestoke reakcije udruga za zaštitu okoliša i protivnika ove inicijative. Nakon nekoliko mjeseci žestokih rasprava i špekulacija, britanska vlada potvrdila je svoj prijašnji plan koji bi trebao u idućim desetljećima smanjiti pretjeranu ovisnost Britanije o uvozu energenata. U svom priopćenju vlada je istaknula kako je potrebno uspostaviti ravnotežu između energetske efikasnosti i smanjenja ovisnosti o uvozu, s jedne strane, te sprječavanja zagađenja koje dovodi do globalnog zatopljenja, s druge strane. “U idućih 30 do 40 godina ključna će biti uloga obnovljivih izvora energije, međutim, nuklearna postrojenja mogla bi donijeti znatan doprinos našim ciljevima”, izjavio je ministar trgovine Alistair Darling. Iza vladine odluke stali su poslovni krugovi i sindikati, a sir David King, vladin savjetnik, rekao je kako su nuklearne elektrane nužne u smanjenju globalnog zagađenje. On je naglasio kako naftna i plinska postrojenja proizvode daleko više štetnih plinova, a da bi ponovno vraćanje ugljenu bila velika prijetnja okolišu podsjetivši kako su nekoć izgledali industrijski britanski gradovi kada je privredu pokretao ugljen. Vlada nije precizirala koliko će nuklearki biti sagrađeno idućih godina, no većina komentatora smatra da je riječ o šest novih postrojenja. U gradnju će se uključiti privatni sektor koji će sudjelovati financiranjem i vođenjem poslova, navodi se u vladinu izvješću.

S druge, pak, strane, glasni su i kritičari koji smatraju da su nuklearne elektarne opasne te da ne smiju biti odgovor na klimatske promjene. Dio javnosti strahuje da bi postrojenja mogla biti potencijalna meta terorističkih napada što bi onda dovelo do katastrofe širih razmjera. Direktor organizacije “Prijatelji Zemlje” Tony Juniper izjavio je da su nuklearke nesigurne, neekonomične i nepotrebne. “U stvarnosti, ako se krene s ulaganjima u nuklearana postrojenja, onda se ne ulaže u obnovljive izvore”, rekao je Tom Burke s londonskog sveučilišta Imperial. Do zaokreta vezanog uz nuklearnu energiju došlo je nakon što su objavljene procjene da će Velika Britanija do 2025. godine uvoziti 90 posto zemnog plina. Nadalje, u iduća dva desetljeća Britanci će morati zatvoriti svih dvanaest sadašnjih nuklearki od kojih dobivaju 20 posto ukupne energije, te termoelektrane na ugljen od kojih u britanska kućanstva dolazi trećina potrebne energije. U ovom trenutku veliki je problem za Britaniju i provedena liberalizacija elektroenergetskog tržišta čime je većina distributera struje i plina prodana inozemnim kompanijama. Naime, Britanci su prvi krenuli u deregulaciju ovog sektora, kojeg primjerice Francuska i Španjolska grčevito brane upravo zbog mogućih nestašica i prilične neizvjesnosti. Nesigurnost donosi i ovisnost Europe o ruskom plinu i odlukama kompanije Gazprom. Stoga je premijer Tony Blair u studenom prošle godine izrazio želju za gradnju nove generacije nuklearnih elektrana upozoravajući kako bi u suprotnom “bila ozbiljno zanemarena dužnost prema budućnosti zemlje”.