Velika Britanija sprema se za rat s Iranom. Naime, visoki britanski vojni dužnosnici održat će danas u ministarstvu obrane sastanak s vladom premijera Tonyja Blaira kako bi razgovarali o mogućem napadu na tu zemlju i njegovim posljedicama ako Teheran ne pristane na zahtjeve Ujedinjenih naroda o zaustavljanju razvoja svoga nuklearnog programa. Takav razvoj događaja potvrđuje ispraznost riječi tajnika britanskog ministarstva vanjskih poslova Jacka Strowa koji je prošlog mjeseca izjavio kako je “vojni napad na Iran neprihvatljiv”. No ne može se ne primjetiti kako do ovog sastanka dolazi samo dva dana nakon posjeta američke državne tajnice Condoleezze Rice Velikoj Britaniji. Rice je prilikom boravka u Blackburnu inzistirala kako sve pregovaračke opcije u cilju razriješenja krize o iranskom nuklearnom programu, uključujući i upotrebu sile, ostaju otvorene.

Uloga SAD-a
Američka državna tajnica tako je potvrdila da njezin predsjednik George Bush vojnu opciju protiv Irana i dalje drži otvorenom. Bush je proteklih mjeseci nekoliko puta izjavio kako bi bila ludost “planove o napadu na Iran skloniti sa stola”. Današnjem sastanku prisustvovat će general Michael Walker, zapovjednik britanskoga obrambenog stožera, general Andrew Ridgway, zapovjednik vojne obavještajne službe i pukovnik Bill Rollo, asistent zapovjednika generalskog osoblja koji će razgovarati s dužnosnicima ministarstva vanjskih poslova i Downing Streeta. Jedan viši dužnosnik iz britanskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je kako će se na sastanku razgovarati o posljedicama britanske uključenosti u moguću vojnu akciju protiv Irana. “Zapovjednici obrane žele znati kakvi će biti utjecaji na britanske interese u Iraku i Afganistanu ako do napada uistinu dođe”, dodao je. Isti izvor napomenuo je da bi u slučaju da Iran napravi još jednu stratešku pogrešku, kao što je ignoriranje zahtjeva UN-a ili budućih rezolucija, zapovjednici mogli poduzeti vojnu akciju kako bi se ova kriza privela kraju.

Protivljenje Rusije i Kine
“Neki dijelovi vlade vjeruju kako je napad na Iran sve samo ne neizbježan”, dodao je. Premijer Tony Blair i njegov kabinet o zaključcima sastanka bit će obavješteni u sljedećih nekoliko dana. Inače, o iranskom nuklearnom programu i dalje se nastavlja debata između svjetskih sila koje su Teheranu dale posljednju šansu da pokaže kako je voljan surađivati s Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA). SAD, Velika Britanija i Francuska žele da Vijeće sigurnosti UN-a zaprijeti Iranu s uvođenjem ekonomskih sankcija, a tome se protive Rusija i Kina. Iako ove zemlje također inzistiraju na suradni Teherana s IAEA-om, vjeruje se kako će na moguće uvođenje sankcija reagirati pravom veta s obziromna to da obje zemlje imaju dobre odnose s Iranom. Što se tiče moguće vojne akcije, Rusija je više puta izjavila kako to nije riješenje te kako je takvo razmišljanje kontraproduktivno. Idući dani pokazat će kako će Rusija i Kina reagirati na ovaj londonski sastanak. U slučaju napada na Iran glavnu ulogu bi, kao i u slučaju Iraka, opet imale Sjedinjene Države koje se ovog puta nadaju kako bi to bila multinacionalna misija.

Iračka repriza
No ako SAD ne bi dobio “blagoslov” međunarodne zajednice, na akciju bi se zasigurno odlučio i sam, uz vjerojatnu podršku Velike Britanije i Izraela. Vojni dužnosnici za sada spominju samo zračne napade na nuklearna postrojenja, a kopneni je napad u drugom planu. Ipak, Iran će na napad sigurno uzvratiti ispaljivanjem projektila na Izrael i na američke položaje u Perzijskom zaljevu tako da se vjerojatno ozbiljno razrađuju i planovi o kopnenom napadu koji bi trebao dovesti do potpunog poraza Irana.
No Iran nije Irak. Iran je triput veći, a teren je nepristupačniji. Iransko stanovništvo je homogeno, za razliku od Iraka, te je od njegova ukupnog broja od oko 68 milijuna, 18 milijuna sposobno za vojnu službu. Iran, osim toga, ima dalekometne balističke projektile i jaki sustav protuzračne obrane, a s Rusijom je krajem prošle godine zaključio 700 milijuna dolara vrijedan ugovor o kupnji najsofisticiranijega protuzračnog sustava TOR- M1. Sagledavši činjenice, Iran bi mogao predstavljati predstavljati veliki, a možda i preveliki, zalogaj za potencijalne napadače. Na kraju ne treba izistaviti ni još jedno oružje kojim raspolaže Iran, a to je nafta. U slučaju napada Iran bi mogao u potpunosti prekinuti njezinu isporuku, što bi zadalo veliki udarac svjetskom tržištu, a cijene tog energenta podići daleko iznad 100 dolara.

Terorizam kao odgovor

Američki obavještajci i stručnjaci za terorizam vjeruju kako bi Iran u slučaju napada mogao posegnutu za svojim tajnim službama u cilju izvođenja terirstičkih napada. Oni navode kako bi Teheran mogo iskoristiti libanonski Hezbollah koji bi diljem svijeta napadali američke i savezničke ciljeve. Također navode činjenicu kako bi se ta grupa mogla povezati s al-Qa’idom u cilju taktičkog savezništva.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno