Udruženje veledrogerija HGK sastat će se ovih dana kako bi dogovorile zajednički nastup prema državi te spriječile veliku blokadu isporuke lijekova koja prijeti u idućih mjesec dana, doznaje Poslovni dnevnik. Kriza koja je prema riječima predstavnika najvećih dobavljača lijekova vrlo blizu vrhunca teža je od svih prethodnih jer veledrogerije, dijelom zbog prezaduženosti, a dijelom zbog porasta kamata na kredite, više nisu u mogućnosti dizati nove kredite kojima bi namirili proizvođače. Naime, kako bi poštovale rokove plaćanja prema proizvođačima, veledrogerije su se u bankama dosad zadužile u ukupnom iznosu od milijardu kuna jer im HZZO kontinuirano kasni s plaćanjem lijekova na recept. Prema našim informacijama, svaka od četiri velike veledrogerije ovih dana čeka blokadu isporuke od barem osam do deset velikih dobavljača lijekova.

Dulji rok
“Bojim se da će uskoro doći dan da više nećemo moći izdavati robu. Uz najbolju volju, uz ovakvu izloženost i zaduženost veledrogerije više nisu u stanju kreditirati državu”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ivan Klobučar, član Uprave Oktal Pharme. HZZO ljekarnama plaća lijekove s odgodom od gotovo 260 dana u nekim slučajevima, što je gotovo tri mjeseca dulji rok nego početkom godine, te stotinu dana dulje od roka plaćanja koji traže proizvođači lijekova od veledrogerija. Rješenje se očekivalo s rebalansom proračuna, no za ljekarne je iz rebalansa ove godine izdvojeno tek oko dvjesto milijuna kuna. Naime, prema proračunu za lijekove koji iznosi ukupno 2,3 milijarde kuna, svaki mjesec HZZO ljekarnama uplati osamdesetak milijuna kuna manje nego je potrebno jer je stvarna godišnja potrošnja lijekova na razini od prosječno 3,1 milijarde kuna. Štoviše, u Hrvatskoj ljekarničkoj komori procjenjuju da bi ove godine potrošnja za lijekove mogla porasti na 3,4 milijarde kuna. Veledrogerije su dosad dizale kredite na koje mjesečno plaćaju stotinu milijuna kuna kamata što “pojede” gotovo svu dobit. Poštovanje roka plaćanja važno je i zbog hvatanja “cassa sconta”, bez čega bi zaduženost bila još veća. Drugim riječima, veledrogerije posredno financiraju dug države i vlastitim kapitalom u iznosu od dodatnih 700 milijuna kuna, upozoravaju u veledrogerijama. To, međutim, više neće biti moguće jer veledrogerije zbog zaduženosti imaju vrlo nisku ocjenu boniteta i teško mogu doći do novih kreditnih linija.

Sustav plaćanja
U veledrogerijama demantiraju da je država platila dobavljačima dug bolnica stariji od godinu dana te napominju da su veledrogerije naplatile dio dugovanja bolnica, ali riječ je o dugovima starijim u prosjeku od 455 dana. Da bi naplatile dugovanja starija od 365 dana, tvrde dobavljači, bolnice bi veledrogerijama morale platiti još dvjestotinjak milijuna kuna duga. Osim toga HZZO je uveo sustav plaćanja jedanput umjesto dva puta mjesečno, no čitav sustav mjesečno dobiva iznos koji ne pokriva više od 70-80 posto stvorenih obveza.