Tvrdnje bivšeg čelnika Podravke Darka Marinca da je Nadzorni odbor znao za postojanje spornog ugovora s Fimom o opcijskoj kupnji dionica, potvrđuje godišnje izvješće Podravke za 2006., gdje se opcijski ugovor spominje. No, tu nema ni spomena milijunskim obvezama koje je Podravka preuzela. “U toku 2006. Društvo je (Podravka, op.a.) s drugim nepovezanim društvom potpisalo ugovor o prenosivoj opciji na kupnju vlastitih dionica. Temeljem ugovora, Društvo ima opciju kupnje svih vlastitih dionica koje su u vlasništvu imatelja prodajne opcije u razdoblju od 20. svibnja 2006. do 20. travnja 2007.”, stoji na 137. stranici izvješća o poslovanju Podravke u 2006.

Pregovarala je Uprava
To znači da je Podravka sklopila ugovor po kojem od Fime ima pravo kupnje vlastitih dionica u vlasništvu varaždinske tvrtke. Da je riječ o Fimi, jasno je iz rečenice u kojoj stoji da je s krajem 2006. imatelj prodajne opcije držao 576.880 dionica, što je udjel od 10,64 posto kojeg Fimina tvrtka FIMA AMI registrirana na Malti ima i danas. Neizravno prozvani bivši predsjednik Nadzornog odbora Mladen Vedriš o svojoj odgovornosti bio je izričit: “Mogu ponoviti ono što je medijima rekao Milan Horvat iz Fime, a to je da je Fima čitavo vrijeme pregovarala isključivo s Upravom Podravke”. Vedriš, koji kao predsjednik NO-a potpisuje godišnje izvješće za 2006., naglašava da je ono na Nadzornom odboru jednoglasno prihvaćeno, no da sporni ugovor nije vidio. Objašnjava da je Uprava “samostalna u odlukama hoće li ili ne sklopiti komercijalni ugovor s pojedinim tvrtkama partnerima. Da je drugačije, NO bi se upletao u operativno poslovanje, što nije njegova niti nadležnost niti odgovornost”, kaže Vedriš. Kad je riječ o istrazi koja se ovih dana vodi, Vedriš kaže da ga nitko iz policije ni istražnih organa nije pozivao na razgovor te da za tako nešto ne vidi ni razloga. O navodnom neprijateljskom namjerama da Podravku preuzme norveška prehrambena kompanija Rieber & Son, što je Marinac naveo kao razlog aranžmana s Fimom, odbacivši management buy out, Vedriš kaže da se taj interes u javnosti čuo i prije nego što je preuzeo čelno mjesto NO-a. “Naravno da sam znao da je Rieber pokazivao određeni interes za ulazak u kompaniju i te su inicijative trajale dulje vrijeme. S Rieberom ili njegovim predstavnicima nisam razgovarao”, kaže nam Vedriš. Jedan od institucionalnih investitora, i to jedan od deset najvećih dioničara Podravke, pak tvrdi suprotno. “Najnovije teze Darka Marinca o neprijateljskom preuzimanju su nam ”prvi glas”, kazao je uz uvjet da ostane anoniman. Da je priča o neprijateljskom preuzimanju na klimavim nogama neizravno je potvrdio i čelnik srpske Delte Miroslav Mišković.

NO nije pitao za detalje
“Kompanija Delta nikada nije krila liderske ambicije u prehrambenoj industriji u regiji. U tom smislu, Delta je bila prije tri godine zainteresirana za kupovinu Podravke. Podravka ima brend, mi jak maloprodajni lanac i izlaskom na tržišta u regiji dobili bi mnogo i Podravka i Delta. To nitko nije doživio kao ekonomsko pitanje, nego su se pomiješali brojni drugi utjecaji”, rečeno je Tportalu. Iz izvora bliskog NO-u, neslužbeno doznajemo, u trenutku sastavljanja godišnjeg izvještaja “odbor i dioničari znali su da su Franck i PBZ prodali svoje pakete dionica pa je bilo logično da je opcijski ugovor povezan s ta dva paketa”, a o detaljima se nije raspravljalo. Svi dioničari bili su zainteresirani da se ne destabilizira vrijednost kompanije, a to je razlog zašto nitko nije tražio detaljna objašnjenja. Inače, osim što ‘skriva’ postojanje opcijskog ugovora koprivničke kompanije i Fime, godišnje izvješće za 2006. sadrži i hvalospjeve poznatih gospodarstvenika o poslovanju Podravke koji u svjetlu milijunskih kreditiranja o kojima investitori nisu imali pojma danas zvuče ironično. Tako je predsjednik Uprave Zagrebačke burze za intervju objavljen u izvješću tada rekao: “Podravka je tvrtka koja je školski primjer korporativnog upravljanja i odnosa s investitorima u pozitivnom smislu”.

Reakcija burze

‘Što smo znali, objavili smo’
Kako su Podravkine dionice izlistane na prvoj kotaciji ZSE, postavlja se pitanje je li burza mogla spriječiti navodne nepravilnosti i kupovinu dionica. “O transakcijama koje su se dogodile izvan burze nemamo saznanja, osim onoga što nam dostavi izdatnik, a ono što od njega zaprimimo, odmah objavimo na web stranicama”, izjavio je glasnogovornik ZSE-a Željko Kardum. Na burzi je još u lipnju 2006. objavljeno da je Fima kupila 576.880 dionica. “Ako su pojedine transakcije provedene mimo burze, a nisu prijavljene, burza nema mogućnosti uvida u takvu transakciju. Kada zaprimimo neku informaciju, nemamo instrumente kojima bi provjeravali njihovu točnost”, kaže Kardum.
(T. Bašić)

Policija

Prvi put u Podravci
Izvori iz Podravke su u prvim reakcijama na aktualne istražne radnje oko afere s SMS-om i projektom Spice plasirali medijima informaciju da je policija i lani po tom pitanju “češljala” Podravku, te je utvrdila da nema nikavih dokaza. No, te tvrdnje demantira Dražen Laljek, glasnogovornik Policijske uprave koprivničko – križevačke: “Tijekom 2008. godine nismo po nalogu državnog odvjetništva bili u Podravci vezano uz aktualne moguće nepravilnosti”. U Podravci su u neslužbenim razgovorima navodili da je policijska kontrola uslijedila nakon što se u proljeće 2008. pisalo o pokušaju kupnje kontrolnog paketa dionica Podravke preko Fime.
(S. Varošanec)

Samodol u Podravci nije vidio kršenje zakona

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Hanfa i HNB zasad bez primjedbi na projekt Spice
U širenju sage o Podravci propitivanja su skrenula i na pitanje je li Podravka već u ranoj fazi projekta ‘Spice’ napravila greške u koracima koje su zasluživale sankcije Hanfe. U Hanfi kažu da se nadzorom i dostupnim informacijama s aspekta (tadašnjeg) Zakona o tržištu vrijednosnih papira nisu utvrdila kršenja zakonskih odredbi, a da oni ne mogu ulaziti u područje eventualnog kršenja Zakona o trgovačkim društvima i nadležnosti drugih državnih institucija zaduženih za propitivanje mogućih štetnih ugovora ili kaznenih djela. Dobiju li od tih institucija informacije na temelju kojih bi mogli djelovati, to će, kažu, i učiniti. Sličan je slučaj i sa središnjom bankom. HNB se nikakvim komentarima neće uključivati u slučaj Podravke, no na zahtjev državnih institucija za potrebe istražnih postupaka pružit će informacije iz domene HNB-ova nadzora. Prema neslužbenim informacijama, iz DORH-a je u HNB stigao zahtjev u vezi s Vaba bankom, ali njegov sadržaj je nepoznanica. No, još unazad tri godine poznato je da je HNB propitivao slučaj velike izloženosti Vaba banke prema tzv. povezanoj osobi odnosno kreditu Fimi (kao posrednom vlasniku banke) koji je uslijedio nakon što je iz Podravke u Vaba banku s ciljem kupnje dionica položen depozit od oko 240 milijuna kuna. U to doba izloženost banke Fimi bila je tik do najviše zakonski dozvoljene, no tada se govorilo da je HNB dao nalog Vaba banci da se riješi i dionica i kredita vlasnički povezanoj osobi. Nakon toga u igru su ušle konstrukcije s Maltom, Merrill Lynchom i sl.U vezi s (ne)članstvom u NO Podravke, šef Fime Milan Horvat se pozvao na naputak Hanfe zbog Fimina statusa institucionalnog investitora. Kako u NO-u sjedi predsjednik Uprave PBZ-CO mirovinskog fonda Dubravko Štimac, tražili smo očitovanje regulatora. Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol kaže kako Hanfa ne može zabraniti angažiranje u NO, ali je skrenula pažnju na odgovornosti rizike koje iz toga proizlaze zbog povlaštenih informacija.
(J. Dozan)