Većina država mijenjala je stope poreza, evo što slijedi u Hrvatskoj – koji će se porezi rezati i kojim tempom

Autor: Jadranka Dozan , 24. srpanj 2020. u 14:01
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

PDV u hrvatski proračun nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, čini se da se Vlada teško može odreći tog prihoda.

Petnaesta hrvatska vlada, a druga Andreja Plenkovića u svom je programu do kraja mandata obećala mnogo toga; od stvaranja uvjeta za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, rasta prosječne plaće na 7600 kuna, minimalne na 4250 kuna, pa do deset posto većih mirovina i izdašnijih socijalnih naknada.

Novi-stari premijer glavnu polugu za ostvarenje tih programskih ciljeva i oporavak gospodarstva vidi u potpunom iskorištenju famoznih 22 milijarde eura iz europskog fonda za oporavak te 7-godišnjeg proračuna EU. To je očito važno uporište i za najavljena daljnja porezna rasterećenja.

Još dan,dva nakon izborne pobjede Plenković je rekao kako nemamo vremena za slavlja, a među prvim potezima najavio je smanjenja poreza na dohodak i dobit te spuštanje PDV-a na hranu u dijelu proizvoda koji zasad nisu u režimu snižene već opće stope. Hoće li se baš u sva ta tri područja već uskoro ići na smanjenja poreza, nije baš izvjesno.

Iz izjava ministra financija Zdravka Marića u međuvremenu dalo se naslutiti da to ipak neće biti paket, pogotovo ne u smislu početka primjene nižih stopa.

Spuštanje 36-postotne stope poreza na dohodak na 30 i 24-postotne na 20 posto na red će vjerojatno doći prije snižavanja poreza na dobit tvrtkama s prihodom do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10 posto, kao i prije proširenja snižene stope PDV-a na hranu (na koju se danas plaća 25 posto) na 13 posto.

Dio ekonomista smatra da u pogledu tajminga intervencije u PDV nije samo pitanje uobičajene prakse da se takve promjene uvode početkom kalendarske godine. Korona kriza pogazila je mnoge uobičajene prakse, pa se tako čak 11 europskih vlada proteklih tjedana i/li mjeseci odlučilo da na pandemijski šok odgovore privremenim snižavanjem stopa PDV-a, a ne samo fleksibilnije modele naplate.

6

milijardi kuna porezni je gubitak u prvom polugodištu ove krizne godine

No, i među njima je samo Njemačka posegnula za neselektivnim spuštanjem PDV-a. Od ovog mjeseca tako je spustila opću stopu sa 19 na 16 posto, a tzv. povlaštnu sa 7 na 5 posto. Većina ostalih odlučila se za ciljana selektivna smanjenja usmjerena na pojedine sektore, proizvode i usluge.

Hrvatski je paket pomoći gospodarstvu ukupno bio jedan od izdašnijih u EU (mjereno u odnosu na BDP), ali u sferi PDV-a, koji u nas proračunu nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, protukrizne mjere zadržale su se na omogućavanju poduzetnicima da PDV plaćaju tek po naplati, a ne izdavanju faktura. Time im se olakšala likvidnosna situacija.

Za raznim varijantama fleksibilizacije pravila u sustavu PDV-a posezale su i zemlje koje su usto na pojedine proizvode i usluge na određeno vrijeme i smanjile stopu tog poreza. Prema podacima Avalara VATlivea, globalnog specijalista za te poreze, u fokusu su im pritom uglavnom bili ugostiteljsko-turistički sektor, prijevoz, kulturni događaji, knjige, izdavaštvo i slično.

U donošenju mjera u korona krizi općenito su vlade jako pratile što rade druge zemlje, pa je tako većna intervencija u stope PDV-a uvedena s početkom srpnja i trajanjem do kraja godine.

Norveška je, doduše, bila brža od većine drugih, pa je PDV za javni prijevoz, hotele i kina s 12 posto prepolovila na 6 još početkom travnja, i to na sedam mjeseci. Turci su također još u travnju startali sa svojim zahvatima, ali oni su se odlučili gotovo potpuno odreći PDV-a (sa 18 na 1%) na domaće letove i smještaj, i to na osam mjeseci.

Austrijanci su prepolovili PDV na alkoholna pića (sa 20 na 10%), a dodatno su ga snizili (sa 10 na 5%) za restorane, kafiće, kulturu, dio tiska.

Češka je od srpnja smanjila taj namet na sportske i kulturne aktivnosti te usluge smještaja (sa 15 na 10%), dok je Grčka privremeno olakšala taj namet, među ostalim, za taksije, trajekte i drugi javni prijevoz. Ovih dana o opciji parcijalnog snižavanja PDV-a rasprave se vode i u Irskoj.

Najava reforme

No, istovremeno španjolski premijer Pedro Sanchez najavljuje fiskalnu reformu, ali u smjeru povećanja poreza, i to usmjerenom ponajprije na veće oporezivanje velikih kompanija koje su, kaže, trenutno efektivno oporezuju manje nego male i srednje tvrtke.

Mediji s tim u vezi naročito podcrtavaju kako bi jedna od meta mogle biti američke tehnološke kompanije. Sanchez usto najavljuje i ubrzanje uvođenja novih okolišnih poreza. To pitanje zacijelo će u dogledno vrijeme doći na red i u drugim članicama EU, kako zbog zelene strateške orijentacije EU, tako i zbog činjenice da će golemo “krovno” zaduživanje za financiranje plana oporavka gospodarstava pogđenih korona krizom trebati i otplaćivati.

U programu hrvatske Vlade takvih vrsta poreznih najava nema, pa ostaje vidjeti hoće li se nametnuti tijekom mandata.

Smanjenje poreznih prihoda

Trenutačno su u fokusu porezna rasterećenja, kad god ona startala. Budući da su u prvom polugodištu porezni prihodi u odnosu na lani smanjeni između 13 i 15 posto ili oko 5-6 milijardi (samo u drugom blizu 7 milijardi), razumljivo je da se u planovima daljnjeg rasterećenja u Vladi jako uzdaju u punu iskorištenost europskog novca koji bi Hrvatskoj po alokaciji trebao biti na raspolaganju idućih godina.

Dosadašnje iskustvo u tom pogledu sugerira da će to zahtijevati više spretnosti i kapaciteta za stvarno povlačenje novca, jer trenutačna slika u najizdašnijem segmentu europskh fondova, operativnom programu konkurentnost i kohezija (ERDF) kaže da smo po postojećoj omotnici na gotovo sto posto ugovorenosti, ali da je dosad isplaćeno odnosno potrošeno 34 posto.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Većina država takve promjene odradi brzo i efikasno… Kod nas se rastežu te promjene unedogled. Da su kojim slučajem ostale države podigle PDV, kod nas bi bio podignut istog dana. HDZ mrzi i Hrvatsku i hrvate, doduše ne sve, samo one koji nemaju veze sa njima.

New Report

Close