Inicirajući projekt Iskustvo zlata vrijedi 2013. godine, Poslovni dnevnik imao je jasan cilj proširiti svijest u poslovnoj zajednici o važnosti uključivanja mladih s invaliditetom te mladih slabijeg materijalnog statusa na tržište rada. Nitko tada nije mislio da će 12 godina kasnije projekt biti glasniji nego ikada, da će se u njega tijekom godina uključiti više od 150 studenata te 40 kompanija i institucija, visokosenzibiliziranih za temu zapošljavanja tih ranjivih skupina.

Glavni cilj projekta je podizanje razine svijesti unutar poslovne zajednice i društva u cjelini o problematici zapošljavanja te ravnopravnog socijalnog uključivanja u svakodnevni život mladih s invaliditetom i slabijeg imovinskog statusa. Na taj se način osobama u nejednakim startnim pozicijama želi omogućiti lakše uključivanje i ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada. Sudjelovanje državnih institucija i zavidnog broja tvrtki partnera pokazuje snagu i važnost samog projekta.

Dobili stalna zaposlenja

Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Stoga je primarni cilj Poslovnog dnevnika za povezivanjem djelatnosti institucija te javnog i privatnog sektora sa studentima, kako bismo zajedničkim snagama razbili stereotipe i predrasude koje su u našem društvu, nažalost, i dalje zastupljene. Pretvoren u snažan društveno odgovoran projekt čiju poruku već 12 godina uspješno i glasno odašiljemo, i to s vrlo konkretnim rezultatom omogućavanja prakse za velik broj studenata, od kojih je 12 dobilo i stalno zaposlenje u kompaniji gdje su bili na praksi.

Završna svečanost 11. izdanja projekta Iskustvo zlata vrijedi održana je u lipnju prošle godine u hotelu Westin gdje su dodijeljene prakse studentima te priznanja poslodavcima za sudjelovanje u projektu. Tom prigodom glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević istaknuo je kako je cilj projekta bio promijeniti društvenu svijest o uključivanju osoba s invaliditetom u društvo i na tržište rada. “Neznanje rađa predrasude i strah, i to je bila polazišna točka projekta kad smo sjeli i odlučili pokušati prekinuti taj lanac straha. Nakon 11 godina napravili smo velike pomake, jer kad se sjetim početaka, stvaranja povjerenja, išlo je puno teže i zahtjevnije nego u zadnja dva ciklusa. Među nekim renomiranim hrvatskim firmama uspjeli smo razbiti taj strah i dovesti do toga da poslodavac pita prvo koje su vaše vještine, a ne koji je vaš invaliditet. U međuvremenu smo u Poslovnom dnevniku napisali puno priča o iskustvima studenata i njihovog uspješnog plasmana na tržište rada, i iz tih priča i danas možemo nešto naučiti”, kazao je Nišević i dodao kako se na osobe s invaliditetom više ne gleda kao na radnike na telefonskim centralama, već na osobe koje rade poslove o kojima se ranije nije ni razmišljalo. “Daljnji cilj je da pričamo o digitalnoj transformaciji i tome što ona može donijeti u daljnjem procesu integracije”, istaknuo je Nišević.

Barijere i dalje prisutne

Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, istaknuo je kako je fizička pristupačnost i dalje jedan od tri najčešća razloga zbog kojih se građani javljaju toj instituciji. “U Hrvatskoj živi 640 tisuća osoba koje se suočavaju s barijerama. Digitalna pristupačnost jako je važna za te građane, vrlo su nam važne softverske inovacije”, kazao je Jurišić.

Predstavnici udruga osoba s invaliditetom složili su da su digitalne tehnologije važne za uključivost, no unatoč nekim novim mobilnim aplikacijama, građani s poteškoćama u kretanju i dalje se suočavaju s temeljnim arhitektonskim barijerama. Zahvalnicu za sudjelovanje u projektu od 2015. godine primila je Jasenka Sušec, pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Podržavamo ovaj projekt i uzimajući u obzir njegovu važnost priključili smo se, jer promiče uključivanje osoba s invaliditetom, posebno mladih i visokoobrazovanih na tržište rada”, istaknula je. Nakon završne svečanosti, studenti koji su dobili priliku odraditi praksu u sklopu projekta Poslovnog dnevnika, u dogovoru s renomiranim hrvatskom tvrtkama, realizirali su je u nadolazećim mjesecima. Kako im je bilo, kako su se snašli te što o njihovom angažmanu kažu poslodavci, donosimo na sljedećim stranicama Poslovnog dnevnika.