Varaždinski festival dobrih emocija Špancirfest u trajanju od 22. do 31. kolovoza u organizaciji Turističke zajednice Grada Varaždina prvi put će biti održan u znaku velikog bojkota varaždinskih ugostitelja.

Udruženi ovaj put dodatno protestiraju protiv prema njihovom mišljenju preliberalne politike organizatora koji domaćim poduzetnicima ne priznaje ni kunu popusta iako ga oni jednim dijelom financiraju. Stoga je  ovo prva godina u nizu dosad održanih 15 festivala da niti jedan varaždinski ugostitelj od njih ukupno oko dvije stotine neće sudjelovati na festivalu, izjavio je za Poslovni dnevnik Martin Plantak, predsjednik varaždinskog Udruženja hrvatskih obrtnika i turističkih djelatnika. Potvrdio je i da su razlog bojkota prijepori nastali zbog manjka suradnje od strane tamošnje Turističke zajednice, pa članovi udruženja ne uživaju nikakve pogodnosti. Konkretnije, trebali bi plaćati visoke iznose zakupa prostora, kućica i štandova, iste kao i oni koji dolaze iz drugih krajeva.   

"Prva je ovo godina otkad se održava Špancifest da bojkotiramo manifestaciju, pa u zakupu naših ugostitelja neće se naći nijedan objekt od svih onih koji nisu fiksni. Varaždinski ugostitelji nisu uzeli niti šator gdje se okuplja najviše gostiju, nego Zagrepčani", kaže Plantak. 
Što je razlog okupljanja na protestnoj liniji svih ugostitelja koji posluju u Varaždinu? Također, što je cilj? 

Plantak tvrdi da su odustanku od sudjelovanja na Špancirfestu kumovali visoki troškovi zakupa, ali i "problematičan odnos Turističke zajednice Grada Varaždina kojoj tijekom cijele godine upravo oni plaćaju prilično visoke iznose turističke takse, dok s druge strane ništa ne dobivaju zauzvrat". Inače, riječ je o jednoj vrsti parafiskalnoga nameta, obračunava se na osnovicu bruto godišnjeg prometa po točno određenoj formuli i uplaćuje mjesečno. 

"Mi varaždinski ugostitelji danas se pitamo što se zapravo zbiva s našim novcem koji kontinuirano uplaćujemo na račun TZ Grada Varaždina kad pritom ništa ne dobivamo. S obzirom na to da ne postoji s naše strane i te kako željena suradnja s navedenom institucijom, i to premda cijelo vrijeme pružamo ruku, odlučni smo ovaj put takvoj praksi stati na kraj. Dogovorili smo u prvom redu da uopće nema smisla naše sudjelovanje i u tome smo vođeni čvrstim uvjerenjem da će takav potez u konačnici uroditi pozitivnim pomacima", objašnjava on, ali zasad ne želi otkriti detalje u pogledu konkretnih očekivanja.   

Bojkot varaždinskih obrtnika događaj je o kojem bruje obrtnički krugovi u zahuktaloj završnici festivalskih priprema. Uoči samog otvaranja Špancifesta sljedećeg petka gađa i po imidžu organizatora. Stoga je odmah uslijedila i promptna reakcija Turističke zajednice Grada Varaždina. Inače njezin Turistički ured vodi direktorica Branka Tropp. Pozivajući se na članstvo Hrvatske u EU praktički su poručili da je svim zainteresiranim ugostiteljima, kako iz Hrvatske, tako i iz EU, omogućeno slobodno sudjelovanje na natječaju za davanje u zakup, uostalom kao što i poslovanje po istim pravilima tijekom festivala. Kad je riječ o natječaju za lokacije za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, sudeći  prema varaždinskoj TZ, tamošnjim obrtnicima drugim riječima ne trebaju pripasti nikakva posebna prava ili pogodnosti, dok je s druge strane upravo poseban status ono što oni zahtijevaju. I ne kane odstupiti! 

Uporište za to, kako doznajemo, nalaze u zdravoj logici ekonomskog interesa, a po kojoj oni koji plaćaju za to moraju dobiti određena prava. Stoga svi koji se u Varaždinu bave ugostiteljstvom upravo danas traže za sebe specijalni status, tvrdi Plantak. Iz tamošnjih ugostiteljskih redova također se doznaje i da bi o njihovom interesu morala razmisliti TZ Grada Varaždina pošto oni pune njezin proračun. Kritike zapravo obuhvaćaju niz stvari, od toga da TZ ne obavještava obrtnike ni o natječaju, kao ni o objektima koji idu u zakup, a niti o cjeniku. Pored toga, po zakonu bi u vijeću morala imati jednog predstavnika ugostitelja, ali to još nije postao slučaj.  

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost