Beograd – Prema procjenama Odbora Gospodarske komore za ekonomske odnose s inozemstvom ovogodišnji vanjskotrgovački deficit Srbije iznosit će sedam milijardi dolara. Takve prognoze temelje se na rezulatima ostvarenim u prvih sedam mjeseci prema kojima je deficit u robnoj razmjeni sa inozemstvom dostigao blizu četiri milijarde dolara. Inflacija i vanjskotrgovački deficit smatraju se najvećim slabostima srbijanske ekonomije. Vrijednost srbijanskog izvoza iznosi oko tri milijarde, a uvoz 6,9 milijardi dolara. U usporedbi s prethodnom godinom vanjskotrgovački deficit raste po stopi 23,4 posto. Lanjski deficit iznosio je šest milijardi dolara. Ovogodišnji izvoz raste po stopi od 22,6, a uvoz za 23,1 posto. Vodeći vanjskotrgovački partneri Srbije su Italija, Njemačka, Rusija te BiH, dok je uvoz s Cipra, iz Ukrajine, Slovačke i Austrije u opadanju. Prema ocjeni financijskih i monetarnih vlasti rast izvoza iznad 20 posto predstavlja uvjet kojim Srbija može izbjeći zapadanje u dužničku krizu. Samo u razmjeni s BiH (215,5 milijuna dolara) i Makedonijom (57,8 milijuna dolara) Srbija ostvaruje suficit. Vodeće robe u izvozu su šećer, željezo, čelik, obojeni metali, odjeća, obuća, voće i povrće, proizvodi od kaučuka, što čini 39,6 posto ukupnog izvoza. Kod uvoza dominiraju energenti nafta i naftni derivati, plin, zatim automobili i ostala cestovna vozila, oprema, električni strojevi, aparati i uređaji koji čine 34,7 posto ukupnog uvoza.
Beograd – Prema procjenama Odbora Gospodarske komore za ekonomske odnose s inozemstvom ovogodišnji vanjskotrgovački deficit Srbije iznosit će sedam milijardi dolara. Takve prognoze temelje se na rezulatima ostvarenim u prvih sedam mjeseci prema kojima je deficit u robnoj razmjeni sa inozemstvom dostigao blizu četiri milijarde dolara. Inflacija i vanjskotrgovački deficit smatraju se najvećim slabostima srbijanske ekonomije. Vrijednost srbijanskog izvoza iznosi oko tri milijarde, a uvoz 6,9 milijardi dolara. U usporedbi s prethodnom godinom vanjskotrgovački deficit raste po stopi 23,4 posto. Lanjski deficit iznosio je šest milijardi dolara. Ovogodišnji izvoz raste po stopi od 22,6, a uvoz za 23,1 posto. Vodeći vanjskotrgovački partneri Srbije su Italija, Njemačka, Rusija te BiH, dok je uvoz s Cipra, iz Ukrajine, Slovačke i Austrije u opadanju. Prema ocjeni financijskih i monetarnih vlasti rast izvoza iznad 20 posto predstavlja uvjet kojim Srbija može izbjeći zapadanje u dužničku krizu. Samo u razmjeni s BiH (215,5 milijuna dolara) i Makedonijom (57,8 milijuna dolara) Srbija ostvaruje suficit. Vodeće robe u izvozu su šećer, željezo, čelik, obojeni metali, odjeća, obuća, voće i povrće, proizvodi od kaučuka, što čini 39,6 posto ukupnog izvoza. Kod uvoza dominiraju energenti nafta i naftni derivati, plin, zatim automobili i ostala cestovna vozila, oprema, električni strojevi, aparati i uređaji koji čine 34,7 posto ukupnog uvoza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu