Na Zagrebačkoj burzi ovih su dana zaredale objave godišnjih rezultata burzovno listanih društava. Nekolicina ih je već najavila i kako namjerava rasporediti ostvarenu dobit, tj. kolike dividende će isplatiti dioničarima u ovoj godini.

Od onih koji su se očitovali o politici dividende, veći dio ih je za ovu godinu najavio veće iznose isplata odnosno veće dividendne prinose nego lani. S obzirom na rezultatski predznak, ali i razine prinosa na financijskim tržištima, to zapravo nije neočekivano.

S većim iznosima i dividendnim prinosom nego prošle godine, tako mogu računati i dioničari Valamara. Porečka turistička kompanija u srijedu je zajedno s objavom jakog rezultatskog skoka društva i grupe, ali i potvrdom dodatnog intenziviranja investicijskih aktivnosti u 2024. (izgradnja spektakularnih premium ljetovališta Pical i Rab), obznanila i prijedlog 10% veće dividende za koje će društvo izdvojiti 27,7 milijuna eura.

Mada višegodišnji snažan tempo kapitalnih ulaganja prati i odgovarajuća ne baš niska razina duga, za travanjsku skupštinu predlaže se isplata 22 centa po dionici (lani 20 eurocenti). U odnosu na cijenu dionice, to za dioničare implicira i dividendni prinos od solidnih 4,6% naspram lanjskih 4,2. I za rapsku Imperial Rivieru, jednu od sastavnica grupe Valamar, za koji mjesec slijedi izdašnija isplata.

Predložena dividenda od 4,63 eura po dionici više je nego dvostruko veća nego lani (2,07 eura) pa će se nakon lanjskih ukupno 4,7 milijuna dioničarima isplatiti više od 10,5 milijuna eura. U relaciji s cijenom dionice, to implicira solidnih 4,2 posto dividendnog prinosa.

U investicijskoj zajednici Valamar inače slovi za jednu od najistaknutijih kompanija u Hrvatskoj kad je riječ o standardima korporativnog upravljanja, a to uključuje i odnos, tj. brigu o raznim “stakeholderima”. Valamar očito prepoznaje da su i dioničari važni dionici, a kao takvi se, između ostaloga, navode i u ESG politikama (Enviromental, Social and Governance), kaže Hrvoje Fajdetić, jedan od najistaknutijih ulagatelja i dioničarskih aktivista na našem tržištu.

Pri odluci o visini dividende danas je, ističe, razumno voditi računa npr. i o visini kamate na trezorce (posljednji s 3,75%). Usto, pri sagledavanju ukupnih povrata dioničarima, njima treba pribrojiti i otkupe dionica za trezor (uz njihovo poništavanje u drugom koraku), što prakticira više perjanica domaće burze.

Kad je riječ o izdašnosti dividende, ukupnim iznosom isplata i ove će godine prednjačiti Zagrebačka banka, s tim da u njezinu slučaju glavnina ide Unicreditu s više od 96 posto vlasništva.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Uprava Zagrebačke banke, na čelu s Ivanom Vlahom, ove godine će isplatiti gotovo cjelokupnu lanjsku zaradu iako su burzovni akteri, čini se, očekivali i više/B. Ščitar/VL/PIXSELL

Zaba je prošle godine svojim dioničarima u dva dijela isplatila najvišu ikad dividendu – ukupno 541 milijuna eura ili 1,69 eura po dionici (0,74 iz dobiti prethodne godine plus 0,95 eura iz otprije akumuliranih zadržanih zarada), a za ovu godinu predvidjela je isplatiti 1,4 eura po dionici ili ukupno 448 milijuna eura.

Premda iznos dividende u odnosu na cijenu dionice Zabe i dalje implicira “debelo natprosječan” dividendni prinos od gotovo 7,8 posto, čini se da su ovdašnji manjinski dioničari (kojima će pripasti oko 17 milijuna eura dividende) računali da će, s obzirom na prošlogodišnji snažan skok dobiti, dividenda biti i izdašnija.

Za to bi ponovno trebalo posegnuti i u zadržane dobiti iz prethodnih godina, a to ovaj put neće biti slučaj. Prema godišnjem izvješću, banka je za 2023. u konačnici iskazala neto dobit od 450 milijuna eura, što je čak 89 posto više nego godinu prije (s tim da je na razini grupe dobit više nego udvostručena, na 509 milijuna). Dakle, i ove će se godine isplatiti gotovo cjelokupna lani ostvarena zarada banke.

No, cijena dionice nakon objave u srijedu pala je četiri posto, a u jučerašnjem trgovanju još je proklizala, čime je ukupno pala za gotovo osam posto. Prema svemu sudeći, burzovni akteri imali su i veća očekivanja glede dividende, to prije što banka i dalje ima velik “višak” kapitala u odnosu na regulatorne zahtjeve. Prošlu godinu Zaba je zaključila sa stopom ukupnog kapitala od čak 25,8 posto.

Dvoznamenkast prinos
Rezultati većine banaka lani su naglašeno bili pod utjecajem rasta neto kamatnih prihoda koji su umnogome posljedica monetarne politike odnosno rasta referentnih kamata Europske središnje banke. Tako se i Hrvatska poštanska banka, koja je za prošlu godinu iskazala 80 milijuna eura dobiti, napokon odlučila za isplatu dividende.

Doduše, najavljenih 2,61 euro po dionici u njezinu slučaju znači da će za dividende izdvojiti 5,1 milijuna eura, što je i u terminima dividendnog prinosa (1,1 posto) razmjerno skromno. Istodobno, Istarska kreditna banka svoje je dioničare otprije naviknula na dividende, a za ovu godinu predvidjela je isplatu ukupno 2,2 milijuna eura odnosno 15 umjesto lanjskih 12 eura po dionici. U odnosu na tržišnu cijenu dionice to implicira nešto “konkurentniji” dividendni prinos od oko 3,3 posto (lani 2,6).

Croatia osiguranje je, pak, već u siječnju najavilo da će i ono napokon (prvi put otkako je dio Adris grupe) “počastiti” dioničare dividendom iz otprije akumuliranih zarada, i to ukupno 65 milijuna eura (151,27 eura po dionici). Na njezinu cijenu dionice ta najava znači dvoznamenkast prinos (od čak 11,6 posto) po osnovi isplate dobiti.

U najavi ACI i Ilirija
Među kompanijama koje su već izašle s planovima raspodjele dobiti, dividende, i to veće nego lani, najavili su i ACI te Ilirija, dvije kompanije kojima je zajedničko to to u vlasničkoj strukturi značajne udjele imaju mirovinski fondovi. Ilirija će umjesto lanjskih 55 centi ove godine isplatiti 70 centi ili ukupno nešto manje od 1,7 milijuna eura, a iz ACI-a su najavili ukupno nešto više od dva milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu prije (po dionici 18,39 naspram 9,57 eura).

Inače, na domaćem dioničkom tržištu dionice nekolicine kompanija otprije su percipirane kao “dividendne dionice”. Uz HT, to je i Ericsson Nikola Tesla. Oni zasad nisu iznijeli svoje namjere glede dividende. Više upitnika u tom pogledu nadvilo se nad planovima Ericssona NT, koji u novije vrijeme ne prakticira mimo redovne dividende i dodatne isplate, unatoč tome što i dalje ima mnogo “keša” (oko 70 milijuna eura) i izrazito malo duga.

Zbog toga je, primjerice, na lanjskoj skupštini iz redova mirovinaca došao i protuprijedlog za veću dividendu od tada predloženih i isplaćenih šest eura po dionici. Prilikom ovotjedne prezentacije rezultata kompanije dijelu burzovnih profesionalaca u kontekstu znatno veće dividende nije zvučalo previše obećavajuće naglašavanje fokusa na investicije odnosno potencijalne akvizicije.