Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Uzeo stambeni kredit od 173.000 franaka, a nakon 82 plaćene rate dužan više od milijun kuna

Autor: Poslovni.hr/Hina
13. ožujak 2013. u 17:47
Podijeli članak —
Na Trgovačkom sudu odrzano je ročište u kojem Udruga Franak tuži osam banaka za kredite u CHF; Photo: Borna Filic/PIXSELL

Svjedok je na Trgovačkom sudu ispričao da su mu u banci nudili i kredit u eurima ali se odlučio za franak.

Parnica protiv osam banaka zbog "švicaraca", odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope nastavljena je danas svjedočenjem klijenata banaka s dugoročnim kreditima vezanim uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jedan od njih je teolog Slavko Vukmanov Šimokov iz Rovinja koji je 2006. u OTP banci uzeo stambeni kredit od 173.000 franaka, što je tada vrijedilo 850.000 kuna, ali je nakon 82 plaćene rate dužan više od milijun kuna.

Parnica protiv osam banaka zbog "švicaraca", odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope nastavljena je danas svjedočenjem klijenata banaka s dugoročnim kreditima vezanim uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

Jedan od njih je teolog Slavko Vukmanov Šimokov iz Rovinja koji je 2006. u OTP banci uzeo stambeni kredit od 173.000 franaka, što je tada vrijedilo 850.000 kuna, ali je nakon 82 plaćene rate dužan više od milijun kuna.

Svjedok je na zagrebačkom Trgovačkom sudu ispričao da su mu u banci nudili i kredit u eurima ali se odlučio za franak jer je rata u toj valuti bila manja za 500 kuna. U banci ga, kazao je, nisu posebno nagovarali za neku od opcija ali su mu, kaže, sugerirali da je Švicarska pojam za valutnu sigurnost.

Rata mu je s početnih 4200 kuna na vrhuncu rasta franka porasla na 7444 kuna ili za 73 posto, a to je pratio i rast kamate koja je s početnih 4,39 posto u najkritičnijem vremenu porasla na 6,75 posto.

Budući da mu sadašnja rata kredita iznosi oko 6900 kuna i prelazi iznos plaće za oko 900 kuna taj je klijent tražio nagodbu s bankom ali su ga odbili tražeći od njega puni iznos, da proda stan i još neku nekretninu ili podigne drugi kredit.

Zubna tehničarka Andrea Melita Raizner, koja kao sudužnik otplaćuje kredit bivšeg supruga, rekla je da joj ništa ne ostaje od plaće kad plati ratu OTP banci. Kredit je podignut 2006. na iznos od 149.000 franaka, što je tada iznosilo 703.000 kuna, a dug banci, nakon plaćenih 434.000 kuna iznosi 754.000 kuna.

Sa suprugom je u banku prije sedam godina tražila kredit u eurima ali joj je referentica rekla da ima bolju ponudu i objasnila im da je euro još "mlada valuta", a da je franak stabilan. No, ratu kredita koja je na početku bila 4350 kuna sada je 6400 kuna, a kamata joj je u jednom trenutku dosegnula 6,99 posto.

Zastupnik OTP banke uložio je prigovor na istinitost njezina iskaza.

Inženjer prometa Goran Aleksić rekao je da je bio upoznat s ugovorom koji je 2007. sklopio s HYPO bankom, kao i da je bio upozoren na mogućnost rasta tečaja. Tvrdi, međutim, da nije bio upozoren na stvarni rizik promjene tečaja.

"Nitko mi nije predočio povijesno kretanje tečaja, ja sam bio laik u financijama i smatrao sam da je svaka konvertibilna valuta jednaka", kazao je svjedok koji se 2007. zadužio za 70.000 franaka, odnosno 315.000 kuna, a nakon 69 otplaćenih anuiteta dužan je 351.000 kuna.

Pravnica Ivana Cigrovski, koja je također sudužnik bivšem suprugu, rekla je da je vladalo opće uvjerenje da je franak sigurna valuta, a rata joj je s početnih 2000 kuna porasla skoro za dvostruko.

Sudac Radovan Dobornić pozvao je odvjetnike HYPO banke na pristojno ponašanje zbog glasnog postavljanja pitanja i podsmjehivanja tijekom njezina svjedočenja. "To izlazi iz okvira onog što se naziva uljuđeno ponašanje", kazao im je sudac. Istim odvjetnicima zabranio je i daljnja pitanja, uz objašnjenje da se svjedoka ne može iscrpljivati u nedogled.

Uz Hypo Alpe-Adria-Bank i OTP, udruga Potrošač tuži i Zagrebačku, Privrednu, Erste, Raiffeisenbank, Splitsku i Sberbanku (bivša Volksbank).

Suđenje se nastavlja u petak saslušanjem novih svjedoka.

Autor: Poslovni.hr/Hina
13. ožujak 2013. u 17:47
Podijeli članak —
Komentari (8)
Pogledajte sve

Kada će se napokon javiti neki CHF dužnik koji se žali na nepravdu što ima manju kamatnu stopu od dužnika u drugim valutama? Meni to nikako nije jasno. Što su ti ljudi mislili zašto su dobili manju kamatnu stopu? I sam imam CHF stambeni kredit i svoju ugovornu obvezu ću ili ispuniti ili skrušeno tražiti milostinju. Dužnici u CHF-u koji se bune da su prevareni ili imaju čudno shvaćanje značenja pravne i poslovne sposobnosti ili su pak sami varalice. “Ignorantia iuris nocet” je jedno od temeljnih pravnih načela.

Čovjek uzeo franke koje je konvertirao u kune, i sad zarađuje kune kojima vraća franke. I što sad hoće? Zašto ne kaže koliko je franaka dužan. Uzeo je 173000 franaka i sada je vjerojatno dužan manje franaka nego tada. Ovo računanje u kunama je kao da zbrajaš kruške i jabuke. Da to sve konvertira u meksički peso bio dužan 10ml pesosa.

Pa banka ih nije lagala, franak se zaista pokazao kao vrlo sigurna valuta. Dok se svjetski financijski sustav raspadao, a dionice tonule kao kamen, franak je ne samo ostao stabilan nego doživio i značajan rast. Kad je par godina poslije prijetio raspad eurozone, švicarski franak je doživio još veći rast i porastao otprilike koliko i cijena zlata, što je valjda najbolja moguća potvrda sigurnosti pojedine valute. Jedini je problem što dužnici nisu kupovali švicarski franak, već uglavnom nekretnine, čija je vrijednost također pala premda znatno manje nego npr. dionice.

A kako bi povoljne kredite dobivali Milanovici,jakovcici, Lorencini i slicni.
Tkoo mu je kriv sto nije u rodu sa Milanovicevima.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close