Kooperanti Agrokorova PIK Vrbovca u prvom valu isplata dospjelih obveza nisu bili dobili isti postotak kao kooperanti drugih tvrtki agrarnog ogranka koncerna (koji su dobili 40-ak posto), ali to će se ispraviti ovih dana.

Izvanredni povjerenik Ante Ramljak najavio je to nakon jučerašnjeg sastanka s resornim ministrom Tomislavom Tolušićem i predsjednikom Poljoprivredne komore Matom Brlošićem. Ponovio je da je redovno, operativno poslovanje glavni fokus izvanredne uprave te da je smisao i cilj tog postupka upravo održanje hrvatske poljoprivrede i proizvodnje. "Sve tražbine i dospjeli dugovi su plaćeni ili će biti plaćeni u kratkom roku po dospijeću", kaže Ramljak naglašavajući kako se sad uglavnom uspijevaju podmiriti potraživanja i redovne obveze, a da će se nakon skore nove runde financiranja OPG-ima i kooperantima nastojati namiriti i dobar dio "starih dugovanja". Stabilizacija operativnog poslovanja i mimo toga zahtijeva dodatnu injekciju likvidnosti, pa je već za srijedu poslije podne povjerenik najavio novu rundu razgovora s predstavnicima Sberbanka o mogućem sudjelovanju u sljedećoj tranši financiranja potreba za obrtnim kapitalom.

Na analizama novčanih tijekova kompanija iz Agrokorova sustava radi se već neko vrijeme. Premda one još nisu posve zgotovljene, plan je da se nova runda financiranja koja se trenutno dogovara s potencijalnim kreditorima realizira kroz dva-tri tjedna, odnosno još tijekom ovog mjeseca. Prema neslužbenim, ali upućenim izvorima, kratkoročni plan dodatne likvidnosti koji bi trebao omogućiti normalizaciju operativnog poslovanja tijekom ove godine teži ukupno oko 300 milijuna eura. To, međutim, uključuje i već u travnju odobrenih 80 milijuna eura, što znači da se trenutno pregovara o nekih 200-250 milijuna eura ili između 1,7 i dvije milijarde kuna. Intencija je da se preostali iznos riješi odjednom, u skoroj tranši, a na same razmjere potreba dodatne likvidnosti utječe više faktora.

S jedne strane, izvanredna uprava u koncernu je, uz 'prazne račune', zatekla i uvelike narušeno stanje zaliha (navodno znatno lošije nego što su to sugerirale poslovne knjiga), a što je umnogome posljedica višemjesečnih likvidnosnih problema što je utjecalo i na smanjenje proizvodnje. Čak i da je stanje zaliha bilo uobičajenije za prvi kvartal, s početkom drugoga, kad slijedi najprije pojačana blagdanska potrošnja a potom i sezonski rast prodaje zbog turističke (pred)sezone, prehrambena proizvodnja koncerna se obično prebacuje u višu brzinu, kao i opskrba maloprodaje robom dobavljača. Jer, o ponudi trgovačke robe uvelike ovisi i koliko će se izvući iz turističke sezone. Povećanu proizvodnju unutar koncerna treba financirati kroz pojačanu nabavu sirovina i repromaterijala, a veće potrebe likvidnosti nameću i pojačane količine robe vanjskih dobavljača koncernove maloprodaje i veleprodaje. U tim računicama danas treba voditi računa i o tome da su danas uvjeti odnosno rokovi plaćanja znatno kraći, kao i da neki dobavljači danas od članica koncerna traže i avansno plaćanje.

Konačno, s otvaranjem postupka izvanredne uprave za tekuća je dospijeća (uključujući i potraživanja koja su 10. travnja bila nedospjela) najavljeno postepeno svođenje plaćanja u zakonske rokove. Sve u svemu, izazova je napretek, to prije što je Konzum kao glavni oslonac prihoda već platio krizu koncerna padom prometa za, kako se procjenjuje, 20-ak posto. Stvarno stanje ukupnih obveza i imovine koncerna još se ne zna, ali većina je iole upućenijih promatrača uvjerena da će se za nešto više od mjesec dana, po isteku prijava tražbina, de facto potvrditi da dugovi premašuju vrijednost imovine.

Utoliko su zanimljivije ideje koje i posljednjih dana u medijima odlaze iz redova velikih dobavljača o tome da na ime svojih potraživanja zajednički preuzmu Konzum, ili pak da se pojedine od njih namire nekim proizvodnim kompanijama. Malo je vjerojatno da pritom misle na njihovo preuzimanje zajedno s gomilom jamstava po raznim zaduženjima Agrokora. Jednako tako, zanemarujući čak pitanje procedura vezanih uz raspolaganje imovinom, plan restrukturiranja i nagodbe, njihove zamisli sigurno se ne uklapaju u interese ostalih vjerovnika odnosno većine vjerovničkog vijeća.

S tim u vezi Ramljak je podsjetio kako se trenutno tek utvrđuju sva potraživanja. "Kad se bude radio plan restrukturiranja, ako će dobavljači imati dovoljno sredstava da isplate vrijednost Konzuma, i ako se s tim slože svi ostali članovi vjerovničkog vijeća, super", objasnio je. Usput je objasnio i kako je ovotjednim očitovanjem S&P-a samo konstatirano stanje 'defaulta' koje je de facto nastupilo 10. travnja, aktiviranjem lex Agrokora.  Trenutno mu je fokus svakako više usmjeren na dogovore oko osiguranja dodatne likvidnosti. Očito je da nije sve u statusu najstarije tražbine i prvenstva namirenja i da su tu računice kreditora kompleksnije i s duljim horizontom. Zato neki financijaši smatraju kako domaće banke nisu baš na limitima, kako većina tvrdi, već da je to donekle ipak i alibi.  

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju