Mirovinska reforma već je neko vrijeme ponovno veoma aktualna tema, a jedan od njezinih krakova koji nisu u najužem fokusu odnosi se na poticajniju regulativu za rad uz mirovinu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj trenutno ima 4847 korisnika mirovina koji su ujedno i osiguranici, odnosno rade do polovice punog radnog vremena.  Tu vrstu statistike HZMO u svojoj kvartalnoj publikaciji objavljuje tek od ove godine pa je teško govoriti o trendovima, ali iz podataka je vidljivo da više od petine ili više od tisuću "zaposlenih umirovljenika" radi u skupini stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, 550 ih je (do pola radnog vremena) u zdravstvu, a 464 u prerađivačkoj industriji.

Približno trećina s umirovljeničko-radnim statusom je, očekivano, u Zagrebu. U dosadašnjim se raspravama o toj temi nerijetko isticalo da bi to posebice mogla biti prilika za mlađe umirovljenike, odnosno one koji su se prijevremeno umirovili. Inače, razmjeri prijevremenih umirovljenja sve su prije nego beznačajni.

Ove godine je oko 20 tisuća hrvatskih građana svijet rada zamijenilo umirovljeničkim statusom (računajući i one po međunarodnim ugovorima – 24.100), a svaki peti je novim umirovljenikom postao slijedom prijevremenog starosnog umirovljenja.

No, takvi su u prosjeku nešto manje stari od ukupnog prosjeka dobi novih umirovljenika (59 prema 61 godinu), ali istodobno imaju osjetno više staža; gotovo 37 nasuprot manje od 33 godine.