Vladin tim zadužen za prodaju novog izdanja obveznica u sklopu roadshow turneje ovaj se tjedan preselio na američki kontinent. Konačan ishod u pogledu razmjera interesa ulagača i cijene zaduženja znat će se potkraj tjedna, a i za ročnost zaduženja zna se samo da se cilja na 10 godina.

Među sudionicima roadshowa tako se zasad govori tek o “osjećaju da će interes biti zadovoljavajući”. Premijerka Jadranka Kosor je, pak, s konferencije ‘Dan velikih planova’ ministru financija poželjela da se vrati s dobrim vijestima. Guverner HNB-a Željko Rohatinski s tim u vezi je pomalo nehajno rekao kako je siguran da će se ministar vratiti “s milijardu dolara, eura ili čega već”. Ali u ostatku njegova izlaganja na skupu koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i tjednik Lider više je ustrajao na dvije strane medalje u priči o dostupnosti kapitala i mogućnostima zaduživanja. Ponovni početak pregovora s Europskom unijom investitorima daje osjećaj veće političke sigurnosti zbog čega će se priljev kapitala vjerojatno nastaviti u 2010. To je, kaže Rohatinski, velika blagodat za Hrvatsku. To je istodobno i velika opasnost za Hrvatsku jer “nastavak onoga što nas je dovelo u krizu znači opasnost da nećemo dovoljno spoznati potrebu da se moramo mijenjati”. Nakon recesijske 2009. iduću je guverner ocijenio “godinom relativne stagnacije, bez velikih strukturnih promjena u realnom i financijskom sektoru, kao i bez većih promjena u modelu funkcioniranja hrvatske ekonomije i vođenju ekonomske politike”. Mada je premijerka najavila da će okvir novog proračuna biti izričita štednja i nastavak konsolidiranja javnih rashoda te da će uskoro organizirati sjednicu koja će se baviti “velikim planovima Vlade”, guverner ne očekuje velike zaokrete.

Gospodarska kretanja, kaže, odredit će ekonomska stagnacija u eurozoni i regiji, a usporedo s planiranim smanjenjem fiskalnog deficita (sa 4,5 na tri posto procijenjenog BDP-a, i to bez ‘troška’ brodogradnje) i dalje ograničavajućom ostaje visoka ovisnost o vanjskim izvorima financiranja. Prvi čovjek HNB-a podsjetio je kako Hrvatskoj dogodine dospijeva gotovo 10 milijardi eura inozemnih obveza, a s iznosom potrebnim za financiranje deficita potreba za inozaduživanjem penje se na oko 13 milijardi eura. Imajući u vidu ovogodišnji (realni) pad i stagnaciju BDP-a iduće godine, udjel inoduga u BDP-u do kraja iduće godine dosegnut će 100 posto BDP-a. To nam sigurno neće poboljšati kreditni rejting. Monetarna će politika balansirati između potrebe da se limitirajuće djeluje na deficit tekućeg računa platne bilance i potrebe da se održi rast kreditnih aktivnosti, uz stabilan tečaj kao konstantu. To znači da ni u instrumentariju HNB-a e ne treba očekivati bitnije promjene. Glavni instrumenti ostat će joj devizne intervencije i operacije na otvorenom tržištu, a ljetos razmatrano smanjenje opće stope obvezne pričuve banaka više nije dio planova ni za 2010. jer likvidnost bankovnog sustava to ne zahtijeva. Iduće godine neke od strukturnih problema Vlada namjerava načeti. Na primjeru brodogradnje i odluci da se dodatnim jamstvima skupo plati šest mjeseci mira (oko dvije milijarde kuna), vidi se da još nema dovoljno odlučnosti da država jasno poruči kako više neće biti taocem škverova. Među ostalim, i zbog jednokatnog troška koji oni nose za državu, kao i isteku roka upotrebe tzv. kriznog poreza, iduće se godine planira vratiti privatizaciji.

NVK

Povelja razvoja u proljeće
“Sazrelo je vrijeme da se napravi nacionalna povelja razvoja koja će pokazati gdje će biti Hrvatska za 20 godina, a kako se u Vladi uvijek bave samo vatrogasnim mjerama, taj ćemo okvir pokušati dati u Nacionalnom vijeću za konkurentnost”, najavio je u ponedjeljak Ivica Mudrinić, kandidat za novog predsjednika NVK. Mudrinić smatra da bi taj dokument trebao biti završen najkasnije za 4-5 mjeseci.

Procjene Vladimira Gligorova

‘Dugoročni izgledi rasta su prilično zamagljeni zbog loše demografske slike’
Profesor Vladimir Gligorov svoje je projekcije razvoja regije u sljedećem razdoblju podijelio na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. U 2010. će, smatra, doći do stabilizacije. Iako će tek doći do udara na zaposlenost i plaće, a nije izgledno povećanje potrošnje i rast izvoza. Srednjoročno – zemlje koje su politiku rasta zasnivale na uvozu kapitala i destimulaciji ulaganja u razvijanje dobara morat će se prikloniti se pojačavanju izvoza. Pritom će morati računati s niskim stopama rasta jer će istodobno tada morati smanjivati zaduženost. Dugoročno najveću opasnost za zemlje regije vidi u nepovoljnim demografskim trendovima, zbog čega su i dugoročni izgledi rasta zamagljeni.
(S. V. Sardelić)

Radite sve sami?

Vodite posao, prodajete, računate, objavljujete… Tko još stigne učiti?

Sigurna financijska budućnost

Štedjeti nije dovoljno – ključno je i gdje čuvamo vrijednost novca