Hrvatska poljoprivreda danas ima tri puta više poticaja nego što je to bio slučaj prije 10 godina i ulaska naše zemlje u EU, a istodobno je ukupna proizvodnja smanjenja za minimalno 10 posto.

Na potpuni kaos u proizvodnji hrane u Hrvatskoj upozorili su i jučer u Zagrebu predstavnici proizvođača mesa.

Zajednički je zaključak da domaća proizvodnja mesa, bez obzira radi li se o junetini, svinjetini ili peradi, jedva zadovoljava 50 posto potreba dok se sve ostalo uvozi. Posebno naglašavaju činjenicu da se uvozi diskontna roba upitne kvalitete i nižih cijena, a što onda ruši domaće tržište.

Bez ozbiljne strategije
Prema podacima koje su proizvođači mesa jučer predstavili, pozivajući se na statistike Državnog zavoda za statistiku, u 10 godina je uvoz žive stoke i prerađevina u Hrvatskoj porastao tri puta – s 440,3 milijuna eura u 2012. godini na 1,23 milijarde lani. Lagano je porastao i izvoz mesa, sa 172 na 531 milijun eura, no svejedno nam je trgovinska bilanca u minusu gotovo 700 milijuna eura.

Predstavnik govedara, Mladen Kušeković iz tvrtke Natura Beef, upozorio je na drastičan pad broja stoke u Hrvatskoj. “Precizan broj goveda u Hrvatskoj ne postoji, no poznato je da je u 10 godina broj mljekarskih farmi pao s 60.000 na 3000, s tendencijom daljnjeg pada.

Koliko je situacija u hrvatskoj poljoprivredi bizarna pokazuje i podatak koji je nedavno objavljen u resornom Ministarstvu poljoprivrede da su ove godine iz evidencije izbrisali 50-ak tisuća fantomskih “plutajućih” grla koje ne postoje, ne zna se da li su i kad postojale i kad su prestale postojati”, kazao je Krušeković.

Dodaje da je u zadnje tri godine cijena stočne hrane porasla 300 posto, žive stoke 30-ak posto, cijena mesa trgovinama svega 20-ak posto. Istaknuo je da je teško govoriti o nekim vatrogasnim mjerama jer će bez ozbiljne strategije i njezine primjene Hrvatska vrlo brzo doći u situaciju da neće imati domaću proizvodnju mesa, a u skoro vrijeme u trgovinama više ne bi glavno pitanje mogla biti cijena već hoće li mesa uopće biti.

Naime, zbog ekoloških i geopolitičkih promjena u svijetu je proizvodnja mesa smanjena i u Europi, posebno Njemačkoj i Danskoj te je u narednom razdoblju za očekivati znatan rast cijena.

Krešimir Kuterovac iz udruge svinjogojaca kazao je da je lani došlo do pada proizvodnje svinjetine u Hrvatskoj za 8%, najviše u zadnjih pet godina. “Bez državne strategije, uređenja tržišta, novih investicija te uvođenja mladih proizvođača u sustav, proizvodnja svinja bit će u velikim problemima”, kazao je Kuterovac.

Proizvođači mesa su izrazili bojazan da na državnoj razini resor i sektor poljoprivrede služe više za politička potkusuravanja nego za razvoj.

Jedan posto proizvede 99%
Zemljišna politika, odnosno raspodjela i korištenje državnog zemljišta također je rak rana poljoprivrede, posebno stočarstva. Visoki poticaji na ratarske kulture koji iziskuju manje posla, ali rezultiraju i sirovinom niže vrijednost, stavljaju stočare u podređeni položaj. Dodatni problem je veliki broj malih proizvođača sa skromnom proizvodnjom.

“Statistika govori da 99% proizvođača proizvede u RH svega 1% mesa, odnosno samo 1% proizvođača producira 99 posto mesa. Činjenica je da se mi zbog male proizvodnje i relativno male produktivnosti moramo fokusirati na proizvode više vrijednosti jer samo tako možemo opstati”, kazao je Kuterovac.

Milivoj Dragošević, vlasnik i direktor Purexa, kazao je da je vertikalna uvezenost poslovnog sustava jedina garancija opstanka na tržištu. Konkretno, u njegovu slučaju povezane proizvodnje, prerade i prodaje peradi, kaže da 95% realizacije ostvari kroz vlastite prodajne kanale.