Predlaže se omogućavanje kontroliranog preuzimanja većeg rizika kako bi se kroz dulje vremensko razdoblje povećali prinosi na način da se uvode nove klase imovine u koje mirovinska društva mogu ulagati imovinu obveznih mirovinskih fondova, kazao je Piletić predstavljajući paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.

To su primjerice nekretnine i neuvrštene hipotekarne obveznice, uz istovremeno propisivanje limita ulaganja u svaku klasu imovine. „Izmjenama se liberaliziraju limiti ulaganja za određene klase imovine”, istaknuo je Piletić.

Važnija intervencija, istaknuo je ministar, je i propisivanje obveznog ulaganja najmanje 5 posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova i to samo kategorije A i B u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, takozvani strateški fond koji bi ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Paralelno bi se smanjila obveza ulaganja u državne obveznice, a što je u skladu s preporukama OECD-a.

Ministar Primorac 'Jedan na jedan'

‘Povećati izdvajanja za II. stup imalo bi smisla samo uz veće povrate’

usklađivanje

U Hrvatskoj je prosječna mirovina 449 eura: Evo koliko iznose u Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Na upite iz oporbe koja država im je bila uzor kod prijedloga alternativnog investicijskog fonda s jamstvom države, Piletić je odgovorio protupitanjem koja država u svijetu ima mogućnost izbora povoljnije mirovine. „Institut institucionalnih ulaganja u određene strateške segmente gospodarstva nije nepoznat u EU, jedan takav je Invest EU, takvo što postoji, koristi EU te druge članice”, poručio je.

Uz ostalo, zakonskim izmjenama predlaže se i administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0,5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0,27 na 0,25 posto, te postupno do 2029. na 0,2 posto.

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova također se predlaže liberaliziranje mogućnosti ulaganja u nove vrste imovine uz također smanjenje naknada.

Obvezni mirovinski fondovi na kraju listopada imali su ukupno 2,3 milijuna članova a mirovinska društva upravljala imovinom od 19,2 milijardi eura. U dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je pak više od 436 tisuća članova s imovinom od 1,1 milijardi eura. „Ove brojke ukazuju na veliki značaj mirovinskih fondova u gospodarskom smislu, a njihovo poslovanje i struktura ulaganja predmet su posebnog interesa za financijski sustav i tržište kapitala”, istaknuo je Piletić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost