Koristi od prihvaćanja eura ima mnogo, a nedostataka je malo, naglasio je Dombrovskis koji je u EK zadužen za zajedničku valutu. Među ‘minusima’ navodi mogući jednokratni učinak uvođenja nove valute na rast cijena.

“Iskustvo zemalja koje su se zadnje pridružile euru pokazuje da postoji jednokratni učinak na povećanje cijena koji se kreće između 0,1 do 0,3 postotna poena”, kaže Dombrovskis i odmah dodaje: “Ali srednjoročno gledajući to se poništava s nižim troškovima konverzije valuta i manjim kamatama”.

Ističe da se treba boriti kako bi se promijenila javna percepcija na to da uvođenje eura dovodi do znatnog povećanja cijena. “Stoga je dobro da Hrvatska već sada tome posvećuje pozornost kroz dvostruko isticanje cijena i kroz kampanju za pošteno uvođenje eura, tako da poduzeća na koriste promjenu valute kao izliku za podizanje cijena”, rekao je Dombrovskis.

NOVAC

Zagrebačka banka ima važnu obavijest vezanu uz bankomate

JEDNOSTAVNO JE...

Evo kako zbog razlike u tečaju možete ‘zaraditi’ na uvođenju eura

Hrvatska će zato imati višestruke koristi od članstva u europodručju, koje, među inim, eliminira troškove konverzije, pridonosi smanjenju cijene zaduživanja, učvršćuje financijska tržišta i stabilnost financijskog sustava, osigurava veću transparentnost cijena u zemljama članicama.

“Sve je to iznimno važno za Hrvatsku kao zemlju koja ima vrlo velik i važan turistički sektor. Možemo reći da pridruživanje euru i šengenu daje dvostruki poticaj tom sektoru, a euro kao druga najveća valuta pruža zaštitu od tečajnih šokova.

Hrvatska za ‘eurostolom’ 

Istaknuo je da pridruživanje europodručju donosi konkretne koristi za građane, poduzeća, za sve zemlje koje koriste zajedničku valuti. Euro također predstavlja “sidro stabilnosti” u trenutačno vrlo kompliciranoj geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji, ustvrdio je. “Proširenje europodručja je dobro za Hrvatsku, ali je i dobra vijest za europodručje i za EU cjelini, posebice u ovom kompliciranom geopolitičkom kontekstu”, kaže Dombrovskis, bivši latvijski premijer.

Njegova zemlja ispunila je kriterije za euro u njegovom mandatu i priključila se eurozoni 1. siječnja 2014. Hrvatska će odsad moći sudjelovati u kreiranju europske monetarne politike. Hrvatska narodna banka (HNB) ulazi u Eurosustav, koji čine Europska središnje banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih država koje su prihvatile euro.

Hrvatski ministar financija, pak, postaje dio euroskupine, koju čine ministri država članica europodručja, a guverner HNB-a ulazi u upravni odbor ESB-a.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Inflacija nema veze s eurom

Visoko stope inflacije u eurozoni i drugdje svijetu vremenski se podudaraju s ulaskom Hrvatske u europodručje, ali to nema veze jedno s drugim, naglašava Dombrovskis. “Znamo što su glavni pokretači rasta cijena – visoke cijene energije i prekidi u dobavnim lancima – što je posljedica ruske agresije na Ukrajinu. To su čimbenici koji nisu vezani uz europodručje”, kazao je.

Dogodilo se da se u Hrvatskoj preklapaju rekordno visoka inflacija i pridruživanje europodručju, ali tu nema uzročno-posljedične veze i to treba objasniti hrvatskoj javnosti, napominje potpredsjednik EK.

Hrvatska raste brže od Unije

Govoreći o ekonomskim očekivanjima za ovu i sljedeće dvije godine, Dombrovskis kaže da će hrvatsko gospodarstvo rasti brže od prosjeka EU-a.

Prema jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, ove godine se u EU27 očekuje rast BDP-a od 3,3 posto, a u europodručju 3,2 posto, dok bi Hrvatska trebala imati rast od šest posto. Sljedeće godine gospodarstvo u europodručju i u EU27 trebalo bi rasti za 0,3 posto, a u Hrvatskoj jedan posto. Godine 2024. u EU27 predviđa se rast od 1,6 posto, u europodručju 1,5 posto, a u Hrvatskoj 1,7 posto.

“Hrvatsko gospodarstvo će dakle rasti iznad prosjeka EU-a i europodručja, a što se inflacije tiče ima znakova da je ona već dosegnula vrhunac tako da očekujemo da se polako spušta i takva je tendencija i u europodručju i u Hrvatskoj”, rekao je Dombrovskis.

Energetska kriza

Dombrovskis tvrdi da se u rješavanju energetske krize već vide određena poboljšanja situacije zahvaljujući nizu poduzetnih mjera EU-a. Rekao je da Komisija radi na strukturnoj reformi kako bi se razdvojila cijena plina od cijene električne energije i da  su dogovorene mjere za smanjenje potražnje plina i struje za vrijeme vršnih opterećenja te da se ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije.

“Očekujemo da će svi ti potezi pomoći u stabiliziranju situacije i snižavanju cijena”, kaže Dombrovskis, ali upozorava na iduću zimu. “Ove zime možemo reći da imamo dovoljno zaliha prirodnog plina, skladišta su puna, ali su uvelike punjena ruskim plinom, a to neće biti slučaj sljedeće godine”. U međuvremenu, kaže potpredsjednik EK-a, “trebamo raditi na alternativnim pravcima kako bi osigurali da su skladišta puna prije sljedeće zime”.

Mjere nisu dobro usmjerene 

Dombrovskis kaže da mjere koje su Hrvatska i sve druge članice EU-a donijele za potporu stanovništvu i gospodarstvu u suočavanju s visokim cijenama energije nisu dobro ciljane. “Mi smo radili analizu u EU-u i zaključak je da 70 posto tih potpora nisu dobro ciljane”, rekao je Dombrovskis.

Navelo je tri razloga zbog kojih Komisija insistira da mjere potpore budu bolje usmjerene prema onima kojima najviše trebaju. Prvi je taj što su loše ciljane mjere fiskalno skupe, a ne pružaju dovoljnu zaštitu onima kojima najviše treba.

Drugi je što ne daju poticaj za štednju energije, a treći – dovode do situacija u kojima monetarna i fiskalna politika djeluje međusobno proturječno. Pritom navodi primjer kako ESB s alatima monetarne politike radi na smanjenju inflacije, a istodobno se traže veliki fiskalni poticaji koji mogu biti dodatno gorivo za inflaciju.

Dombrovskis podsjeća da je Komisija preporučila kao učinkovitu mjeru sustav u kojem bi se potrošnja energije do određene razine subvencionirala za građane i poduzeća kojima je to najpotrebnije, a iznad te razine plaćali bi po tržišnoj cijeni. Tako se, tvrdi, stvara poticaj za štednju energije. “Ako se to odgovarajuće kalibrira za svaku zemlju, takvo rješenje može pomoći boljem usmjeravanju potpora jer potiče smanjenje potrošnje, fiskalno je održivije i ne potpiruje inflaciju”, rekao je Dombrovskis.