Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore (HGK), ovogodišnja uskrsna košarica, koja prati potrošnju i sadržaj blagdanskog stola od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, iznosit će 647 kuna ako je riječ o skromnijoj košarici, srednja će iznositi 1205 kuna, a bogata košarica 1580 kuna.

Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, ali i cijeni glavnih proizvoda u košarici pa će tako skromnija košarica uključivati srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak i svinjetinu za uskrsni ručak, dok će se u bogatijoj košarici naći bakalar za Veliki petak i janjetina za uskrsni ručak.

Prema prikupljenim podacima vidi se da će više od 50 posto građana kupovati u velikim hipermarketima, 31 posto njih u manjim prodavaonicama te 26 posto građana na tržnicama, a potrošnja će, kako predviđaju iz HGK, biti u skladu s prošlogodišnjom. Značajniji rast ne očekuju jer je, kako ističu, velik dio građana još uvijek primoran štedjeti, čak i na osnovnim životnim namirnicama poput hrane.

Za Uskrs se kupuje približno 42 posto namirnica iz vlastite, domaće proizvodnje, napominju iz HGK te pozivaju na konzumiranje hrvatskih namirnica za blagdanskim stolom.

"Time se čuvaju radna mjesta i potiče potrošnja, koja je uz investicije i izvoz, ključni čimbenik u poticanju gospodarske aktivnosti i rasta gospodarstva", rekla je direktorica Sektora za trgovinu HGK Sanela Vrkljan.

Nezavisnih hrvatski sindikat (NHS) također je izradio simulaciju triju uskrsnih košarica, koje se razlikuju u iznosima od procjene iz HGK, pa tako skromna stoji oko 620 kuna, srednja je 1142 kune, a bogata košarica je u vrijednosti 1594 kune.

Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadrži nešto skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadrži oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje jeftinijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica. U bogatoj i srednjoj košarici za juhu će se naći junetina, u bogatoj nešto kvalitetniji dijelovi junetine, srednjoj manje kvalitetni i time jeftiniji dijelovi, dok će se u skromnoj naći piletina ili mlada kokoš, što se ne razlikuje previše od nedjeljnog ručka.

Iz NHS-a također ocjenjuju da će velik broj hrvatskih građana jedva uspjeti namaknuti dovoljno novca kako bi pokrili osnovne prehrambene potrebe pokrivene proizvodima iz kategorije skromne košarice, a kamoli srednje ili bogate, koje bi po sadržaju bile više u skladu s tradicijom.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’