U posljednjoj godini prvog mandata predsjednika Hrvatske obrtničke komore Matu Topića čeka velika zadaća borbe zaustavljanja negativnih trendova u obrtništvu. Podaci HOK-a govore da je broj obrta koji se gase veći od onih novoosnovanih, i to lani za 8000, a u prva tri mjeseca 2010. za 1200. Pada i broj zaposlenih kod obrtnika, a blokirane račune ima njih više od 37.000 s nepodmirenim obvezama većima od pet milijardi kuna.

Podaci pokazuju da je broj obrtnika u padu bio i prije krize, dok su u Hrvatskoj bili pozitivni trendovi u gospodarstvu. Koji je razlog?
I u ostatku gospodarstva bilo je negativnih trendova, posebno u velikim sustavima od brodogradnje do željezara, a na njih se oslanja i obrtništvo koje je mnogima takvima bilo kooperant. Gledate li od 1994., kada je bila obnoviteljska skupština HOK-a i kada je bilo oko 65 tisuća registriranih obrtnika, do 2002. se njihov broj popeo na više od 105.000. No u krizi uvijek najprije stradavaju najslabiji, a to su mali poduzetnici koji ne mogu izdržavati silne namete, sivu ekonomiju i neplaćanje. Čim je počeo silazan gospodarski trend tražili smo da nam se pomogne, da nam se odobri naše mirovinsko i zdravstveno osiguranje, da nam se pomakne granica za PDV do 35.000 eura, kakva je i u EU, da nam se daju olakšice za početnike u obrtu pa da prve tri godine ne plaćaju porez na dohodak, što su obrtnici imali čak i u vrijeme socijalističkog sustava bivše Jugoslavije, a čime bi se povećalo samozapošljavanje u gospodarstvu. Nažalost, nitko nije imao dovoljno sluha i ozbiljno razmotrio naše prijedloge antirecesijskih mjera sve dok nije došlo do većeg zatvaranja obrta u 2009. godini.

Koliko obrtništvo može biti zadovoljno Vladinim mjerama gospodarskog oporavka?
Među objavljenim mjerama pozdravljam to što su neke mjere u skladu s našim prijedlozima upućenim Vladi, primjerice ukidanje kriznog poreza, vodnog doprinosa, spomeničke rente i doprinosa za šume. U dijelu rješavanja financijske nediscipline smanjuju se rokovi plaćanja države, a smanjuju se i stope poreza na dohodak. Pozdravljamo i druge mjere, poput smanjenja javne uprave, ukidanja nepotrebnih sudova, revizije povlaštenih mirovina i ulaganja u istraživanje i razvoj. Pomak je napravljen, iako velik dio prijedloga koje smo predali Vladi tek treba biti prihvaćen i realiziran, od rješavanja sive ekonomije do poreznih olakšica za samozapošljavanje. Ono što smo uz veliku borbu uspjeli dobiti je prihvaćanje izmijena Zakona o uporabi duhanskih proizvoda, da se ne zatvore svi lokali već da im se da vremena za prilagodbu, kako bi ispunili tražene minimalno tehničke uvjete.

Hoće li se zahtjev za odgodom primjene zabrane pušenja ponoviti na jesen?
Ne znam. Ovo prolongiranje bilo je kompromisno rješenje, kako ne se bi zatvorilo još 10.000 obrta. Vjerojatno će neki ugostitelji ponovno tražiti odgodu, ali Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda mora se primjenjivati. Iduće mjesece, dok postoji mogućnost rada na terasama treba, treba iskoristiti i prilagoditi prostore za nove uvjete u jesen. Dovoljno je vremena.

Koliko će dosad poduzete Vladine mjere u rješavanju krize koristiti obrtnicima?
Modeli A i B pozitivno će utjecati na obrtništvo tek za nekoliko godina, kada ozdrave velike tvrtke na koje se ti modeli odnose. U modelu C moglo bi se naći prostora da banke otvore liniju malih kredita za obrtnike. Nadamo se da će se time spasiti jedan dio obrta.

Može li tu Obrtnička štedna banka, koja je u vlasništvu obrtnika, više pridonijeti u osiguranju kapitala onima kojima je njegov dotok drugih izvora otežan?
Obrtnička banka s 18 milijuna kuna dioničkog kapitala ne može pokriti sve što bi željela plasirati klijentima. Da bi mogla dalje pomagati obrtnicima Banka će morati povećati svoj kapital. O modelu dokapitalizacije trebala bi biti uskoro donijeta odluka na Skupštini dioničara, nakon čega bi bio raspisan natječaj za dokapitalizaciju s ciljem da se prikupi oko 12 milijuna kuna koje su u ovom trenutku potrebne OŠB-u.

Hoće li se omogućiti ulazak novih dioničara izvan kruga onih 1125 koji su bili članovi Obrtničke štedionice iz koje je nastala ta banka?
Intencija je i dalje da dioničari budu obrtnici. Moguće da se statutom odobri i mogućnost da dioničari mogu postati i pravne osobe, no bitno je da ostane u većinskom vlasništvu obrtnika.

Što će to od vaših prijedloga za porezno rasterećenje prihvatiti Vlada?
Porezno je opterećenje obrtništva na granici izdržljivosti. Podaci o smanjenom broju registriranih obrta dokazuju da oni sa slabijim poslovanjem nisu mogli odgovoriti takvim poreznim obvezama. Velik su problem i početnicima. Kada bi za tu ciljanu grupu država uvela oslobađanje od poreza na dohodak u prve tri godine, država ništa ne bi izgubila, a mnoge koji ostaju bez posla potaknula bi na samozapošljavanje i otvaranje obrta. Time bi država bila rasterećena davanja naknada za nezaposlenost, a povećao bi se prihod zdravstvenog i mirovinskog sustava. I što je najvažnije smanjilo bi se rad na crno, jer mnogi koji su na burzi rada rade “na crno”.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Imate li procjene koliko je takvih konkurenata obrtnicima koji rade u zoni sive ekonomije?
Ne, ali je poznato da je u gospodarstvu udio takvih koji rade na crno veći od 30 posto. Nas pogađa to što je to neregistrirana djelatnost, jer ti ljudi rade, ali ne plaćaju poreze i doprinose. Država može pomoći i smanjiti im kamate, prolongirati rok za plaćanje nepodmirenih obveza, a svima koji započnu legalnu djelatnost, osloboditi ih poreza na dohodak. Sada obrtnicima ne treba sugerirati zapošljavanje novih radnika, kad je lani u srpnju država ukinula subvencije za novozaposlene radnike. Sada treba zaustaviti ovaj trend gašenja obrta, što će se realizirati samo ako Vlada uvaži naše prijedloge.

Kako vaš prijedlog za promjenu Zakona o državnom inspektoratu može pomoći smanjenju sive ekonomije?
Inspektorat bi mogao kažnjavati i one koji obavljaju djelatnost za koju nisu registrirani. Sada se inspektori opravdavaju da im zakon ne dozvoljava da kazne nekoga koga nađu kako radi, a da nema tvrtku. Nije u redu da se može kažnjavati samo one koji su registrirani, a ne i one koji rade ilegalno. Tražili smo i da se izmijeni zakon o trgovini, tako da se trgovina repromaterijalom u maloprodaji ne dozvoljava prodavati po istim rabatima kao u veleprodaji. Taj dio dosad nije bio reguliran i time su obrtnici koji ugrađuju repromaterijal bili oštećeni naspram onih koji ilegalno rade i kupuju robu uz iste rabate.

Koliko su pali izvozni poslovi obrtnika?
Poslovi na stranim tržištima su se smanjili i obrtnicima. Prema podacima kojima raspolažemo, na najvažnijim tržištima poput Njemačke obrtnicima je izvoz u 2008. godine smanjen za 17 posto, a u 2009. godini za 12 posto. Obrtnici u ukupnom izvozu Hrvatske nemaju znatan udjel, on je manji od jedan posto. Međutim, osim izravnog izvoza oni surađuju s velikim tvrtkama koje su oslonjene na strana tržišta, poput autoindustrije i sličnih djelatnosti.

Hrvatska obrtnička komora često financira gradnju novih zgrada za komorski sustav. Je li to u sadašnjim uvjetima potrebno?
Komora ne financira izgradnju zgrada, već pomaže i sufinancira svoje članice – 118 udruženja i 20 područnih komora. Mnogi od njih su podstanari, nemaju vlastite prostore, a svakoj komori ili udruženju koji umjesto plaćanja najma trajno želi riješiti to pitanje HOK će pomoći koliko može. U tri godine koliko vodim HOK riješili smo velik broj takvih problema, a zadnji je slučaj komore u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj imamo 1300 obrtnika. Njihova je komora nakon 15 godina našla prostor od 100 kvadrata, dio kojega sada koristi i udruženje obrtnika Gospić. Platili su ga 1000 eura po kvadratu, dijelom sami, dijelom sredstvima koje su dobili od grada i županije, HOK-a i Ministarstva gospodarstva. Rješavanje ovakvih problema HOK već niz godina sufinancira udruženja obrtnika i područne komore sa 100.000 kuna.

Zar ne bi u vrijeme krize bilo i boljih načina da se upotrijebi taj novac?
Tamo obrtnici 15 godina uplaćuju komorski doprinos i kao podstanari dugo već pripremaju rješavanje tog problema. Da bi mogli normalno raditi, svakako je bilo prioritetno da to riješe.

Prvi smo smanjili božićnicu

Kakvi su trenutni prihodi HOK-a?
Padaju srazmjerno rastu broja blokiranih i padu broja obrtnika. Lani su pali za više od 17 posto u odnosu na 2008., a ove godine u prva tri mjeseca pali su za 7,63 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Do 30. lipnja vidjet ćemo treba li raditi rebalans proračuna, iako smo reducirali neke aktivnosti srazmjerno mogućnostima. Prvi smo smanjili božićnicu, ukinuli uskrsnicu i pokazali da teret krize moraju podnijeti svi, dok ne započne oporavak.