Ni značajno pogoršanje epidemiološke slike Europe pod valom nove varijante koronavirusa i ‘lockdownima’ koji se uvode jedan za drugim, ekonomske prognoze zasad ostaju optimistične.

Očekivanja rasta čak su blago revidirana prema gore u ovoj i narednoj godini u nadi da će ubrzanje procijepljivanja ruku pod ruku s rekordnim fikalnim i monetarnim paketima podržati rast i oporavak.

Oči gospodarstva uprte su u milijarde eura na raspolaganju u Fondu za oporavak i otpornost, no banke na koje se računa da će kanalizirati taj novac mogle bi se paralelno suočiti s dodatnim problemom rasta loših kredita istekom moratorija.

Štetu tek treba utvrditi

Hrvatska je u 2021. godinu ušla s relativno liberalnim mjerama u borbi protiv širenja koronavirusa za razliku od većine ostalih članica. S uskim ograničenjima osobna potrošnja je korigirana 4,5 posto, ali su investicije rasle 4,2 posto, a robni izvoz dosegnuo 8,6 posto.

Prognoza za naredni period oprezno je optimistična. “Gledajući unaprijed, ostajemo pri očekivanju rasta BDP-a od 4,5 posto u 2021. s rizicima koji pretežu prema dolje jer sporo procijepljivanje nameće negativne rizike za očekivani oporavak turizma.

Očekujemo oporavak osobne potrošnje iako će ona održavati neizvjesnosti na tržištu rada i krhko povjerenje potrošača”, ističu u osvrtu na regiju iz Intese SanPaolo, vlasnice PBZ-a.

Pozitivna nota za gospodarstvo dolazi s fronta investicija kojima bi vjetar u leđa trebao dati europski novac i snažnija obnova potresom pogođenih područja zemlje.

“U svakom slučaju, u srednjem roku očekujemo vidjeti puno snažniji performans zahvaljujući ulaganjima financiranim EU sredstvima što uključuje novac iz VFO razdoblja 2014.- 2020., kao i priljev iz Fonda za oporavak i otpornost te Višegodišnji financijski okvir 2021.- 2027.”, kažu u ISP-u.

S očima uprtim u Fond za oporavak i otpornost (uz ključ za njegovo otključavanje – Nacionalni plan oporavka jučer predstavljen na Vladi) – ostaje pitanje kanaliziranja kroz bankarski sektor.

Premda službeno stižu poruke o stabilnim i dobro kapitaliziranim bankama tek treba utvrditi razmjere šteta od korona krize.

“Većina moratorija istječe u narednim mjesecima (potražnja za produženjima u prvom kvartalu bila je slaba) i značajan dio mogao bi otklizati u nenaplative kredite”, računaju talijanski vlasnici. S druge strane, potražnja za kreditima zdravih kompanija će rasti u boljem gospodarskom okružju dok će potražnja kućanstava očekivano slabjeti kako se smanjuju subvencionirani stambeni krediti.

U toj konstelaciji rast kredita do kraja ove godine izgledno neće dosegnuti lanjsku godinu veće bi se mogao zaustaviti na 3 posto na godišnjoj razini, dok će rast depozita osjetno usporiti na 3,9 posto s 9,6 posto.

Novi fiskalni i monetarni paketi

“Suprotni faktori i dalje će vjerojatno oblikovati globalne ekonomije, kao i zemlje u kojima posluje Intesa SanPaolo narednih mjeseci.

Što se tiče pandemije, nedavni skok dnevnih novih infekcija Covida-19 (od c. 250 na c. 650 na milijun stanovnika od kraja siječnja do ožujka u CEE/SEE regiji s ponovnim uvođenjem ograničenja čije se trajanje očekuje duboko u drugo tromjesečje, suprotno je dobrim vijestima s fronta cijepljenja”, ističu.

Unatoč sporom startu, računa se s bržom vakcinacijskom kampanjom u Europi u oporavku sektora osjetljivih na distanciranje koji su bili teško pogođeni ‘lockdownima’.

Slabi signali poslovnog ciklusa u prvom kvartalu ove godine, posebno nakon neočekivano dobrog rasta BDP-a u zadnjem tromjesečju 2020., kontriraju najavama novih fiskalnih i monetarnih paketa pomoći u SAD-u, Europi te nacionalnim razinama koji će pomoći brži oporavak ekonomija.

S takvim obrisima slike Covida-19 s jedne, te ekonomskog zdravlja s druge strane, druga najveća talijanska bankarska grupacija povećala je izglede za BDP u zemljama srednje i jugoistočne Europe.

U 2021. očekivanje je revidirano za 0,3 postotna boda, na 3,8 posto, a u 2022. za 0,6 bodova, na 4 posto.