Upisne kvote za škole i fakultete i dalje su bez uporišta u tržištu rada

Autor: Josipa Ban , 09. svibanj 2023. u 22:00
Hrvatska zasad nema konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada/Shutterstock

Više od tri četvrtine poduzeća u EU-u teško nalazi radnike s potrebnim vještinama.

Radnici koji posjeduju vještine nužne na današnjem tržištu rada sve su veći europski, ali i hrvatski problem. Trenutno, prema podacima Europske komisije, više od tri četvrtine poduzeća u EU-u ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama.

Istovremeno, tek se 37% Europljana redovito osposobljava. Suočena s ovim problemom, Europska je unija ovu godinu proglasila Godinom vještina s ciljem da raznim politikama i programima potakne stjecanje potrebnih kompetencija radnika.

Višegodišnji trend
A situacija je po tom pitanju u Hrvatskoj gotovo pa alarmantna. Desetljećima se poslodavci žale na lošu usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada, kao i na nedovoljne kompetencije i vještine koje se stječu kroz obrazovanje.

Bejaković

Osim ankete HZZ-a, Hrvatska gotovo i nema drugog izvora kontinuirane i sustavne analize potreba na tržištu rada.

“Hrvatska zasad nema konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada. Stoga je vrlo teško ili posve nemoguće odrediti buduće obrazovne zahtjeve, posebno kadrovski deficit”, ističe Predrag Bejaković, neovisni ekonomski analitičar te jedan od najboljih stručnjaka za tržište rada u Hrvatskoj.

A potrebe tržišta rada trenutno, objašnjava Bejaković, istražuje Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz Anketu poslodavaca o potrebnim zanimanjima, znanjima i stručnostima, a čiji se rezultati djelomično koriste za Preporuke za upisnu politiku i politiku stipendiranja. No osim spomenute anketa, kaže Bejaković, Hrvatska “gotovo i nema drugog izvora kontinuirane i sustavne analize potreba na tržištu rada”.

“Vlada je 2010. imenovala Radno tijelo za praćenje potreba na tržištu rada, ali ono je djelovalo tek kraće vrijeme i prestalo s radom”, ističe Bejaković. Ne treba čuditi stoga da nam upisne kvote u školama i na fakultetima nemaju gotovo nikakvog uporišta “na terenu”, odnosno tržištu.

Primjerice, objašnjava Bejaković, prema posljednjim dostupnim podacima iz Ankete poslodavaca, onima iz 2020., najnedostupniji radnici u Hrvatskoj su konobari, prodavači, zidari, kuhari…, što je trend koji je prisutan godinama, a najviše je uzrokovan nepovoljnim uvjetima rada i nezadovoljavajućim plaćama.

Takva situacija pak, upozorava Bejaković, uzrokuje uska grla u proizvodnji određenih roba ili pružanju usluga te nosi negativne ekonomske posljedice. “Iz ekonomske je teorije jasno da će se povećati cijena onog dobra do kojeg je teško doći. Ako se to događa na tržištu rada, povećat će se plaće za zanimanja za koja postoji nedostatak radnika, što nije povezano s povećanjem produktivnosti.

2,5

milijarde eura alocirano je Hrvatskoj do 2030. za usvajanje novih vještina zaposlenih

Ovakav porast plaća dovodi do povećanja ukupnih troškova, što pak može narušiti konkurentnost pojedinog gospodarskog sektora na tržištu. Stoga će tvrtke u tom sektoru izgubiti poslovne mogućnosti, što će usporiti gospodarski rast i razvoj”, objašnjava Bejaković te ističe da su upravo kompetencije, odnosno vještine radne snage ključna odrednica prosperiteta društva i bolje kvalitete života stanovništva.

Drugačije potrebe
Jasno je to europskim čelnicima koji imaju vrlo ambiciozne ciljeve po pitanju podizanja kompetencija Europljana. Prema njima bi se najmanje 60% odraslih osoba svake godine trebalo osposobljavati. Europa za to daje i izdašna financijska sredstva, odnosno poticaje i to iz više izvora, a najviše iz Europskog socijalnog fonda.

Ministar rada Marin Piletić na nedavnom je Radnom ručku s Hrvatskom udrugom poslodavaca rekao da je Hrvatskoj iz NPOO-a i Višegodišnjeg financijskog okvira za tržište rada osigurano 2,5 milijarde eura do 2030., odnosno 10% ukupno alociranih sredstava. No taj je novac potrebno dobro usmjeriti. Ministar tako kao jednu od važnijih mjera u tom smislu navodi vaučere za obrazovanje koji su kao dio Mjera aktivne politike zapošljavanja uvedeni u travnju prošle godine.

Naime, pomoću vaučera za obrazovanje, zaposleni i nezaposleni, uz financijsku pomoć države, mogu se dodatno obrazovati i prekvalificirati, ali samo za zelene i digitalne vještine. Međutim, potrebe su tržišta potpuno drugačije. Kao što smo već i spomenuli, poslodavcima kronično nedostaju radnici u ugostiteljstvu i građevini. Taj problem mjera vaučeri za obrazovanje ponovno ne rješava, a u nju država do 2026. planira uložiti 39,8 milijuna eura.

Istovremeno, za mjerom vlada prava “pomama” te je u nešto više od prvih mjesec dana od početka godina na nju apliciralo više od 10.000 osoba, što je rezultiralo i kratkotrajnom obustavom prijava. 

Komentirajte prvi

New Report

Close