Ostvari li se Vladin plan, od prvog siječnja 2011. u Hrvatskoj se uvodi socijalna novost – državna mirovina. Na nju će imati pravo socijalno ugroženi stariji građani neovisno o tome jesu li tijekom života uplaćivali mirovinske doprinose ili ne.

Premda se detalji još bruse u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, državna mirovina iznosila bi stotinjak eura mjesečno, a pravo na nju imali bi građani koji žive najmanje 30 godina u Hrvatskoj i imaju više od 65 godina života. Budući da je riječ o socijalnoj kategoriji, pravo na tu pomoć bit će ograničeno mirovinskim cenzusom u smislu broja kvadrata životnog prostora, ali i ostale imovine, primjerice, posjeduje li korisnik automobil određene vrijednosti. U ovom trenu teško je procijeniti koliko bi se građana obuhvatilo državnom mirovinom i koliko će ta socijalna novost imati efekta na manjak državne blagajne. Među stručnjacima koje smo kontaktirali mišljenja su podijeljena. Jedni smatraju da će, kad zaživi, institut državne mirovine opteretiti administraciju u centrima za socijalnu skrbi kojima socijalno ugroženi građani redovno moraju podnositi dokumentaciju o nezaposlenosti. Drugi pak upozoravaju da je socijalna “osjetljivost” samo paravan jer se zakon zapravo donosi uoči izbora i tako kupuju nove skupine birača. Ozbiljan problem zakonodavca je činjenica da bi državna mirovina mogla dodatno demotivirati na rad i obeshrabriti poslodavce na uplatu mirovinskih doprinosa i dodatno otežati stabilnost mirovinskog sustava. Ilustracije radi, uzme li se u obzir da najniža mirovina iznosi 56,59 kuna po godini staža, radnik mora odraditi 17,5 godina da bi dobio 1000 kuna mirovine. Uvede li se državna mirovina, osoba će nakon 65. godine života (uz ostale uvjete) imati pravo na oko 700 kuna bez dana rada i kune uplaćenih doprinosa, jednako kao netko tko je radio dulje od 12 godina. U nadležnom ministarstvu telefonski nam je potvrđeno da se intenzivno radi na izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, no zasad se u javnost ne želi ići službeno s detaljima prije javne rasprave koja je predviđena za kraj godine. Neslužbeno, međutim, doznajemo da je državna mirovina zamišljena kao stalna pomoć za starije građane po uzoru na Veliku Britaniju. Za razliku od bizmarkijanskoga mirovinskog sustava prema kojem su mirovine vezane uz uplaćene doprinose, primanja neovisno o njima tekovina su beveridgeovskog sustava kao što je britanski. Dakle, neovisno o doprinosima, osoba ima pravo na uzdržavanje kao građanin koji u zemlji živi određen broj godina pa de facto i nije riječ o klasičnoj mirovini, nego o socijalnoj pomoći.

Stara ideja

Račanova koalicija odustala
O ideji pomoći starijoj populaciji koja je posebice ugrožena na seoskim područjima, razmišlja se još od ’90-ih. Za koalicijske Vlade na čelu s Ivicom Račanom napravljene su kalkulacije, no odustalo se nakon prvih financijskih procjena. Koalicijski sporazum HDZ-HSS-HSLS iz siječnja 2008. predviđa uvođenje instituta “državne potpore” za starije i nemoćne osobe bez ikakvih primanja. Prema sporazumu pravo na stalnu pomoć za uzdržavanje imali bi hrvatski državljani stariji od 65 godina života koji su u Hrvatskoj dulje od 40 godina ili s prekidom duže od 50 godina. Rok za uvođenje bila je postavljena prva polovica 2008. godine.