Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je u Bruxellesu povodom održavanja neformalnog sastanka čelnika EU27 na temu formiranja novog proračuna Europske unije nakon izlaska Velike Britanije iz te zajednice poručio da je Hrvatska načelno spremna podržati potencijalna veća izdavanja.

Nakon Brexita, EU će ostati bez 10 milijardi eura godišnje, ali će Europska komisija (EK) konkretne brojke povećanja izdvajanja iz pojedinih nacionalnih državnih kasa te službenim prijedlogom sljedećeg proračuna izaći 2. svibnja.  

Dinamika pregovora
Iako je karakter ovog sastanka bio neformalan, odredit će dinamiku pregovora o sljedećem sedmogodišnjem proračunu, poručio je okupljenim novinarima, napomenuvši i da jedan od stupova proračunske snage EU vidi jačanje izvornih prihoda Unije čime bi se lakše financirale zajedničke politike. "Kada je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, proračun EU po pitanju kontribucije dakako nije isti.

Načelno smo spremni povećati svoja izdvajanja, s obzirom na to da od europskog proračuna očekujemo da u idućih 10-ak godina bude dodatna razvojna snaga regionalnom razvoju i hrvatskoj poljoprivredi. Naravno, tu su i pitanja obrazovanja i zapošljavanja mladih, useljavanja i sve ono što nam EU sa svojom redistribucijskom snagom može učiniti našom dodatnom vrijednošću", istaknuo je premijer Plenković. 

Europski izbori
O proračunu se govorilo na inicijativu predsjednika EK Jean-Claude Junckera koji smatra da zemlje članice EU trebaju doprinositi sukladno ambicijama trošenja, no riječi je bilo i o nekolicini institucionalnih tema. To su prvenstveno reforme europskih ustanova, smanjenja broja zastupnika u Parlamentu uslijed Brexita te imenovanje predsjednika Europske komisije.

"Pozicije Hrvatske jasne su kao i dosad, a što se tiče izbora po modelu tzv. Spitzenkandidata podržavamo taj pristup jer ove izbore čini dodatno europskima", premijerov je komentar na sustav u kojem su nositelji liste ujedno i kandidati za budućeg predsjednika Europske komisije.  Neslužbeno doznajemo i da se broj od 28 povjerenika smatra prevelikim jer uzrokuje neefikasnost sustava, pa se ovo pitanje također nametnulo kao jedna od tema sastanka čiji se zaključci smatraju smjernicama u donošenju budućih konkretnih poteza.