Talijanska banka UniCredit procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2017. porasti za 2,7 posto, manje od procjene Vlade od 3,2 posto, među ostalim, zbog sporijeg rasta osobne potrošnje jer će porezna reforma vjerojatno imati veći utjecaj na dohotke onih koji su više skloni štednji.

U tromjesečnom izvješću za srednju i istočnu Europu, objavljenom u četvrtak, UniCredit je također za 2016. povisio prognozu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,2 na 2,7 posto, što temelji na uspješnim rezultatima turističke sezone.

Taj zamah trebao bi se nastaviti u 2017. na temelju rasta osobne potrošnje, potaknutog poreznom reformom, i rasta investicija jer se nastavlja poboljšavati povlačenje sredstava iz EU fondova i jer se smanjuju prepreke u poslovanju, navodi se u izvješću.

Analitičari te banke smatraju da bi se fiskalna pozicija zemlje trebala dodatno poboljšati, no bit će izazova jer je Vlada suočena s dosad najzahtjevnijom godinom po pitanju otplate javnog duga, dok svjetska financijska tržišta ostaju nepostojana.

Procjenjuju da će proračunski deficit u ovoj godini iznositi 2 posto BDP-a, nakon lanjskih 2,1 posto, dok bi javni dug trebao pasti na 83,6 posto BDP-a, dok je lani, kako procjenjuju, iznosio 85,2 posto BDP-a.

No, procjenama za 2017. godinu prijete brojni rizici, upozoravaju analitičari UniCredita.

"Očekujemo da će realni rast BDP-a u 2017. iznositi 2,7 posto, a ne 3,2 posto kako predviđa hrvatska Vlada, a na temelju sporijeg rasta osobne potrošnje, s obzirom da će porezna reforma vjerojatno imati značajniji utjecaj na prihode stanovništva koje ima visoku sklonost štednji, i investicija jer još uvijek nedostaju dokazi o ubrzanju privatnih investicija", navodi se u izvješću.

Realni rast BDP-a će također biti pod utjecajem nesigurnosti povezane s globalnim trgovinskim izgledima, poručuju iz banke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dodaju i to kako bi dugovi mogli porati kao rezultat povećanih troškova,, kao što se dogodilo u nekoliko navrata u prošlosti. Također, ističu da je Vlada predvidjela umjeren rast kompenzacija zaposlenima, ali je u međuvremenu postigla dogovor sa sindikatima o postupnom povećavanju plaća u javnom sektoru za 6 posto.

Analitičari UniCredita u novom izvješću procjenjuju da bi u 2018. godini hrvatski BDP mogao porasti 2,9 posto, dok bi proračunski deficit i javni dug mogli dodatno pasti.