Hrvatska je energetika u 2024. godini obilježena snažnim razvojem solarnih elektrana, s instaliranim rekordnih 397,1 MW u godini dana te značajnim rastom ukupne prirodne potrošnje plina i naftnih derivata. Unatoč izazovima u opskrbi električnom energijom, gdje je zabilježen i uvoz te manja domaća proizvodnja od potrošnje, primjetan je rast udjela obnovljivih izvora, iako hidroelektrane i dalje dominiraju među njima. Dok Ministarstvo gospodarstva ističe priključenje novih izvora obnovljive energije u sustav, u udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatske nezadovoljni su trenutačnim tempom, ali još više sporošću procesa implementacije baterijskih spremnika.
Među prvih deset hrvatskih kompanija prema prihodima, čak je pet energetskih – Ina (na prvom mjestu), HEP (drugo mjesto), Prvo plinarsko društvo (četvrto mjesto), Petrol (šesto mjesto) te Hep-Proizvodnja (osma).
Imperativ profitabilnost
Tri najveća igrača u energetskom sektoru toliko su moćna da nije važno što su im prihodi prošle godine padali, Inin, doduše, samo oko 1,4 posto, HEP-ov se u odnosu na prethodnu godinu umanjio za 25,4 posto, a PPD-ov je pao za 58,9 posto.
Među prvih pet kompanija po prihodima, uz energetske tvrtke, uspjela su se
ugurati samo dva najveća maloprodajna lanca – Konzum Plus i Lidl Hrvatska.
U okviru HEP grupe, osim spomenute dvije kompanije, među prvih deset ističu se i HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. koji je na 18. mjestu, HEP-Elektra koja je 21. te HEP-Toplinarstvo koje drži 81. mjesto. Iz toga možemo jasno zaključiti o važnosti HEP grupe unutar cjeline hrvatskoga gospodarstva.
Ina Grupa u 2024. godini ostvarila je dobit od 182,1 milijun eura ili 27 posto manje nego godinu prije, uz neto prihode od prodaje u visini od 3,88 milijardi eura ili jedan posto niže nego u 2023. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki bila je 469 milijuna eura, navode iz Ine. Ukupna kapitalna ulaganja, pak, iznosila su 292,2 milijuna eura i nešto su niža u odnosu na 2023. godinu, od čega su dvije trećine potrošene u djelatnosti Rafinerija i marketinga uključujući Usluge kupcima i maloprodaju. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, najznačajnija Inina pojedinačna investicija u povijesti, vrijedna gotovo 700 milijuna eura, dosegnuo je 92 posto dovršenosti. Zbog snažnog investicijskog ciklusa, neto dug se povećao na 482 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 23 posto, ističu iz Ine.
Predsjednica Uprave Ine, Zsuzsanna Ortutay, kaže da su ulaganja djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina uglavnom bila usmjerena na Hrvatsku te su rezultirala novim komercijalnim otkrićima plina i nafte na kopnu.
“Također, provodimo niz tehnoloških i operativnih mjera za produljenje vijeka proizvodnje na postojećim poljima, čime uspijevamo zadržati očekivani pad proizvodnje na najnižoj mogućoj razini. Imperativ je održati proizvodnju profitabilnom, stoga se fokusiramo na povećanje razine učinkovitosti. Nastavljamo ulagati u naša maloprodajna mjesta, a kao rezultat tih ulaganja, naš maloprodajni segment ne-goriva svake godine bilježi financijski rast, koji je u 2024. godini iznosio visokih 30 posto u usporedbi s 2023.”, kazala je Ortutay.
U posljednjih pet godina, kompanija je investirala 450 milijuna eura u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, osiguravajući kontinuitet opskrbe hrvatskoga gospodarstva i potrošača. Ulaganja u istraživanje naftnih i plinskih nalazišta, poput bloka Drava-03 i partnerstva s kompanijom Vermilion na području Sava-07, već su rezultirala novim otkrićima. Jačanjem konkurentnosti u tradicionalnim djelatnostima, Ina paralelno stvara financijsku osnovu za razvoj obnovljivih izvora energije i provedbu održivih projekata.
Postrojenje za zeleni vodik
Kako bi povećala energetsku učinkovitost Rafinerije nafte Rijeka, Ina je uložila 58 milijuna eura u 2024. godini, dok u sljedeće četiri godine planira dodatna ulaganja od 40 milijuna eura. Ulaganja u energetsku učinkovitost rafinerije dodatna su Inina ulaganja uz kapitalno ulaganje u modernizaciju rafinerije, vrijedno gotovo 700 milijuna eura.
Zeleni vodik jedan je od najperspektivnijih obnovljivih izvora energije i ključni element u dekarbonizaciji industrije, transporta i energetskog sektora. Njegova proizvodnja i uporaba ne emitiraju stakleničke plinove, a može se koristiti u teškoj industriji (proizvodnja čelika, cementa), gdje je smanjenje emisija CO2 posebno izazovno. Također, može zamijeniti prirodni plin te igrati ključnu ulogu u transportu, osobito u zrakoplovnoj i brodskoj industriji.
Ina u Rafineriji nafte Rijeka planira razvoj postrojenja za proizvodnju zelenog vodika, koji će se primarno koristiti u rafinerijskim procesima, ali i u komercijalne svrhe. Planirano je da elektrolizator snage 10 MW bude pušten u rad do 2026. godine, čime bi Ina postala prvi proizvođač zelenog vodika na komercijalnoj razini u Hrvatskoj.
HEP d.d. je 2024. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 2.731.662.969 eura, što je pad ukupnih prihoda od 930.007.280 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 3.661.670.249 eura. HEP d.d. je tekuće godine poslovao s neto dobiti, dok je prethodne poslovao s gubitkom. U 2024. ostvario je neto rezultat poslovanja u iznosu od 207.027.227 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 7,58 posto.
HEP-u je lani nedostajalo 1,5 TWh proizvedene energije iz hidroelektrana, koju je morao nadoknaditi kupnjom skuplje energije na tržištu i prodajom po reguliranim cijenama. Uz to, padu prihoda kumovala je i činjenica da je ta državna tvrtka 2023. dobila zajam države od 400 milijuna eura, kojeg lani nije bilo. Bez obzira na sve, HEP-ova pozicija toliko je jaka da je ne može ugroziti ni lošija hidrološka godina pa ni izostanak državne financijske injekcije od 400 milijuna eura.
Realizacija investicija u 2024. godini iznosila je 523 milijuna eura. Naglasak je bio na investicijama u obnovljive izvore energije. Nastavljena je ili počela gradnja sunčanih elektrana Jambrek, Črnkovci, Radosavci, Dugopolje, Lipik, Čakovec, Unije i Korlat te male hidroelektrane Otočac. SE Korlat (99 MW instalirane i 75 MW priključne snage) najveća je sunčana elektrana u gradnji u Hrvatskoj. Zajedno s postojećom vjetroelektranom činit će obnovljivi hibridni energetski park čija će proizvodnja, počevši od iduće godine, zadovoljiti potrebe 100 tisuća kućanstava.
Tijekom godine pripremana je gradnja još osam sunčanih elektrana. Nastavljena je i realizacija kapitalnih projekata kao što su novi blok u Elektrani-toplani Zagreb i Hidroenergetski sustav Kosinj. Ostvarena su rekordna ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu, velikim dijelom financirana bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. U idućem razdoblju planiraju snažnije pokrenuti aktivnosti na razvoju projekata skladištenja energije, što je jedan od ključnih elemenata energetske tranzicije Hrvatske, ali i bitan za jačanje tržišne pozicije HEP-a.
HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. je 2024. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 605,7 milijuna eura, što ga smješta na 18. mjesto liste najvećih hrvatskih tvrtki. U aktualnom Desetogodišnjem (2024.-2033.) planu razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a, koji predviđa ukupna ulaganja u vrijednosti 1,42 milijarde eura, naglasak je pak na projektima jačanja srednjenaponske i niskonaponske mreže (poput daljnjeg ulaganje u objekte znatno pouzdanije naponske razine od 20 kilovolta). Od navedenog iznosa, u razdoblju 2024.-2026. prosječna godišnja ulaganja iznose 207,4 milijuna eura, a u razdoblju 2027.-2033. oko 114 milijuna eura, razlažu iz HEP-a.
Infrastrukturni deficit
Unatoč velikim ulaganjima i modernizaciji, hrvatski elektroenergetski sustav – osobito prijenosna i distribucijska mreža – suočava se s nizom izazova: zastarjelom infrastrukturom (Hrvatska je među europskim zemljama s izraženim infrastrukturnim deficitom jer je više od 50 posto infrastrukture starije od predviđenog životnog vijeka), gubicima u prijenosu i distribuciji koji su veći nego što bi trebali biti zbog zastarjelosti opreme i neoptimalne upravljačke tehnologije, nestabilnosti sustava zbog povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora, slabom pokrivenošću nekih ruralnih područja te, sve češće, klimatskim promjenama.
Prvo plinarsko društvo (PPD) prošle je godine ostvarilo 1,4 milijarde eura prihoda, a neto dobit hrvatskog dijela poslovanja je iznosila 15,4 milijuna eura. PPD je, kako se navodi, godinama ostvarivao gotovo 80 posto prihoda na inozemnim tržištima, a prošle godine je najavio kako se prihodi međunarodnog poslovanja više neće konsolidirati u Hrvatskoj, već će se u okviru najavljenog restrukturiranja postupno realizirati na istoimenim tvrtkama u Europi. PPD je, kako se navodi, u domaćem poslovanju zadržao iste volumene plina, ali na prihode u 2024. godine ipak je utjecao nastavak trenda stabilizacije cijena te konsolidacije europskog tržišta plina. Naime, u 2023. godini su se još osjetili tržišni poremećaji iz po cijenama rekordne 2022. godine pa je, ako se usporede ista razdoblja, u protekloj godini prosječna realizirana cijena plina bila za čak trećinu manja. Naime, u 2024. prosječna cijena plina od 34 eura za megavatsat kretala se u rasponu od 23 do 48,5 eura, dok je raspon kretanja u godini prije išao od 24 do 75 eura.
U kontekstu tvrtki Pavla Vujnovca, ne smije se zaboraviti tvrtka ENNA Next koja je u 2024. godini ostvarila prihod iz poslovanja u iznosu od 190,4 milijuna eura, što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je ostvaren prihod od 217,2 milijuna eura. Razlog pada prihoda je stabilizacija tržišta energenata. Istodobno, dobit i EBITDA tvrtke značajno su rasli zbog porasta prodanih količina električne energije i plina za čak 55 posto. ENNA Next u 2024. godini ostvarila je EBITDA-u u iznosu od 17,9 milijun eura, što je rast od 18 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je neto dobit za 2024. godinu 14,9 milijuna eura što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Da ne bi bilo sve blistavo, u energetskom sektoru bilježimo i neke istaknute gubitnike. Gradska plinara Zagreb – opskrba platila je padom prihoda od 7,9 posto dolazak novog igrača na zagrebačko tržište opskrbe plinom.
Doduše, zagrebački plinari izgubili su gotovo dvostruko više (24,5 milijuna eura) nego što je Međimurje-plin povećao svoje prihode (13,2 milijuna eura). Najveći gubitnik ipak je treći energetičar MET Croatia Energy Trade, koji je smanjio prihode za čak 80,9 posto i ispao s liste, iako je lani bio na visokom šestom mjestu.
U 2024. godini Grupa Petrol ostvarila je prihod veći od šest milijardi eura i neto dobit od 146 milijuna eura. Od toga, na hrvatski dio poslovanja Petrola otpada ukupni prihod od 1,2 milijarde eura, što znači da hrvatsko poslovanje čini petinu ukupnog poslovanja slovenske energetske grupacije. Grupa upravlja s gotovo 600 prodajnih mjesta na domaćem (slovenskom) i pet inozemnih tržišta, s više od 1000 električnih punionica te s 250 energetskih i ekoloških sustava – od sustava grijanja i distribucije energije, do sustava za pročišćavanje voda, gospodarenja otpadom i javnom rasvjetom.
Prvih stotinu
Petrol najavljuje da će ove godine uložiti 150 milijuna eura, od čega više od polovine u projekte energetske tranzicije, u skladu s obvezom prema održivoj transformaciji i digitalizaciji poslovnog modela.
Zanimljiva je priča s kompanijom D-Trading osnovanom 2021. godine koja se popela na visoko 24. mjesto s prihodima od 504 milijuna eura, više nego udvostručenima u odnosu na 2023. Ponajviše se bavi trgovinom strujom, plinom i gorivom pod okriljem istoimene matične tvrtke registrirane u Nizozemskoj. Vlasništvo vodi do ukrajinskog poduzetnika Rinata Ahmetova, koji je i vlasnik nogometnoga kluba Šahtjar. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na više od šest milijardi eura. Kompanija je prošle godine kao prve projekte najavila gradnju vjetroelektrane Brda Umovi kod Splita te transformatorske stanice ‘kakva u Hrvatskoj nije sagrađena u posljednjih dvadeset godina’, namijenjene povezivanju projekata obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom mrežom, koja će biti u vlasništvu HOPS-a.
Mađarski MVM CEEnergy Croatia plasiran je na 31. mjesto prema prihodima, i to unatoč njihovu oštrom padu za 30-ak posto, na 427 milijuna eura u 2024. Ovaj veliki zakupac kapaciteta LNG terminala u Omišlju u Hrvatskoj je od 2020. godine i osigurava opskrbu mađarskog tržišta nakon smanjenja isporuka ruskog plina. Vrhunac poslovanja ostvarila je 2022. godine, kad je povećala prihode sa 477 milijuna eura na 1,72 milijarde i skočila na visoku petu poziciju, dogodine je pala na 608 milijuna eura.
Neposredno iza MVM-a, na 33. mjesto liste 505 najvećih, smjestio se HOPS d.d. s ostvarenim ukupnim godišnjim prihodom u iznosu od 410.452.046,00 eura, što predstavlja relativnu promjenu ukupnih prihoda od 42.963.348 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 367.488.698 eura. HOPS d.d. je u 2024. ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od 50.053.747 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 12,19 posto.
Značajan rast prihoda bilježi Lukoil kojemu je prihod u godinu dana skočio za više od 80 milijuna eura, na 339 milijuna te se plasirao na 43. mjesto liste. Lukoil je ušao na hrvatsko tržište prije gotovo dva desetljeća. Njihov početni fokus bio je na uspostavljanju stabilne mreže benzinskih postaja i podizanju standarda usluge. Godine 2007. započeli su preuzimanjem postojećih benzinskih postaja, postupno izgrađujući prepoznatljiv brend na hrvatskom tržištu. Nakon ulaska na hrvatsko tržište, kupljena je zagrebačka tvrtka Europa mil. Ova akvizicija uključivala je devet benzinskih postaja u Zagrebu i Splitu. Lukoil je tada također preuzeo i pet lokacija za gradnju novih benzinskih postaja i željeznički terminal za pretovar nafte u Vukovaru.
Tifon je 2024. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 333 milijuna eura, što je relativna promjena ukupnih prihoda od 36 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 297.298.600 eura. Tvrtka je u 2024. ostvarila neto rezultat poslovanja u iznosu od 16.126.245 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 4,84 posto. GEN-I Hrvatska. je 2024. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 283,2 milijuna eura. To je relativna promjena ukupnih prihoda od 15.433.126 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 267.775.327 eura.
Poslovni subjekt je tijekom posljednje dvije godine poslovao s dobiti. GEN-I Hrvatska je u 2024. ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od 112.742 eura.
Među prvih stotinu na listi uvrstio se i Adria Oil d.o.o. koji je 2024. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 214.779.572 eura, što je relativna promjena ukupnih prihoda od gotovo 27 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je poslovni subjekt ostvario ukupne godišnje prihode u iznosu od 187,9 milijuna eura. Janaf je ostvario u 2024. godini ukupne prihode više od 136 milijuna eura. Prema financijskom izvještaju objavljenom na tržištima kapitala, neto dobit ostvarena poslovanjem u 2024. godini iznosi gotovo 50 milijuna eura. Većinski dio prihoda ostvaren je iz temeljne djelatnosti društva, transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, i to u iznosu od gotovo 125 milijuna eura.
Poslovanje s inozemnim kupcima donijelo je gotovo 70 posto prihoda od temeljne djelatnosti, što upućuje na značajan doprinos izvoznoj bilanci Republike Hrvatske.
