Hrvatska je pala za četiri mjesta, sa 46. na 50., na ovogodišnjoj globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD).

Ljestvica koja konkurentnost pojedinih ekonomija mjeri kroz četiri područja i na temelju 336 kriterija, Hrvatskoj je signal da još ima mnogo posla u stvaranju uvjeta koji će omogućiti jači razvoj i rast poduzetništva, a time i gospodarstva u cijelosti.

Najbolje, od 64 ekonomije svijeta, ove su godine Danska, Irska i Švicarska, sve redom mala europska gospodarstva. A najbolje su, stoji u izvješću, zato što “dobro koriste svoj pristup tržištima i trgovinskim partnerima”.

Prva pozicija Danske na globalnoj ljestvici konkurentnosti, i to drugu godinu, rezultat je kontinuiranog napretka u sva četiri područja važna za uspješnost jednog gospodarstva – poslovne učinkovitosti, infrastrukture, učinkovitosti vlade te ekonomskih pokazatelja.

Lošiji u gotovo svemu
“Konkurentnost gospodarstva ne može se svesti samo na BDP i produktivnost. U obzir se moraju uzeti politički, socijalni i kulturni uvjeti s kojima se poduzetnici suočavaju u svakoj državi. Države, prema tome, moraju osigurati učinkovitu infrastrukturu, institucije i politike koje će poticati tvrtke da stvaraju dodanu vrijednost”, objašnjava se u izvješću.

Ovo objašnjenje možda najbolje dočarava lošu poziciju Hrvatske koja je, u odnosu na prošlu godinu, pala u tri od četiri područja koja se mjere. Jedino smo u području infrastrukture ostali na istoj poziciji kao i lani – na 45. poziciji.

Najveći pad bilježimo u području ekonomskih učinaka (sa 32. mjesta na 46.), potom u poslovnoj učinkovitosti (sa 49. na 56. mjesto) te učinkovitosti vlade (sa 46. na 49. mjesto).

Dakle, niti u jednom promatranom području ne možemo biti zadovoljni posebno kada se pogleda kontekst u kojem poduzetnici moraju poslovati – sve veća podijeljenost između zemalja koje se zalažu za otvoreno tržište i onih koje prakticiraju protekcionizam. Također, poduzetnici moraju poslovati u uvjetima visoke neizvjesnosti i kriza koje se međusobno preklapaju.

“Snalaženje u današnjem nepredvidivom okruženju zahtijeva agilnost i prilagodljivost. Zemlje koje se izdvajaju grade otporna gospodarstva. Primjeri su Irska, Island i Bahrein”, napominje Christos Cabolis, glavni ekonomist Svjetskog centra za konkurentnost koji već 35 godina objavljuje globalnu ljestvicu konkurentnosti.

Reforme, reforme
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) napominju da je, unatoč padu, Hrvatska i dalje deset mjesta bolje rangirana nego što je bila 2020.  “Lani je Hrvatska napredovala za 13 mjesta, pa je ove godine zabilježena tek manja korekcija u ocjeni konkurentnosti koja u posljednjih nekoliko godina bilježi značajna poboljšanja”, ističe se u priopćenju.

Navode i da je Hrvatska najbolje ocijenjena u područjima konkurentnosti vanjske trgovine, socijalne zaštite i cijena, a najgore zbog pada ukupnog broja stanovnika, odljeva visoko kvalificiranih radnika, financijskoj pismenosti i učestalosti pripravništva na tržištu rada.

Također, napominju iz HUP-a, po realnom smo poreznom opterećenju građana među najgorima – 61. od 64 promatrane zemlje. Ivan Mišetić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, komentirajući rezultate IMD-ove ljestvice konkurentnosti upozorava na nužnost provedbe reformi.

“Hrvatska ima visoko kvalificiranu radnu snagu i dobru infrastrukturu i to joj daje ogroman potencijal za povećanje konkurentnosti, ali su za jači iskorak nužne reforme sustava u cilju efikasnije uporabe javnog novca i resursa”, ističe.