Svoje vrijeme, znanje i rad želim posvetiti rješavanju problema gladi u svijetu. Nisam utopist da mislim da ću to napraviti sam, ali sam 100% siguran da s Agrivijem možemo dati značajan doprinos. Hoće li se netko tome smijati, uopće me ne zanima.  Tako je u intervjuu Poslovnom dnevniku u ljeto 2015. o porivima za pokretanje hrvatskog agro-tehnološkog startupa govorio njegov osnivač Matija Žulj.

Je li mu se tko tada zbog te izjave izrugivao teško je reći, ali danas se on najslađe smije. Njegova kompanija prodrla je u više 150 zemalja po cijelom svijetu, a njezino tehnološko rješenje koji pomaže poljoprivrednicima da postignu održivu i profitabilnu proizvodnju globalno koristi više od 40.000 ljudi koji na zemlji grade biznis.  Samo nekoliko mjeseci nakon spomenutog intervjua Agrivi je proglašen najboljim startupom na svijetu, a nedugo potom dobio je i milijunsko ulaganje regionalnog VC fonda South Central Ventures, što mu je osiguralo "municiju" za snažnu inozemnu ekspanziju koja još ne staje. No, jučerašnji je dan označio novo veliko poglavlje za Agrivi s kojim se Žulj približava svom cilju s početka teksta. 

Kroz tzv. natječaj IRI kojim se podupiru projekti istraživanja i razvoja, Agrivi je udružen s Fakultetom elektrotehnike i računarstva potpisao s Ministarstvom gospodarstva sporazum o dodijeli 6,35 milijuna bespovratnih kuna. Novac su izborili za razvoj Agrivi SMART-a – samoučećeg sustava koji je ujedno i prvi konkretan ulazak umjetne inteligencije u hrvatski agrar. Uz njezinu pomoć ovaj će sustav poljoprivrednicima savjetovati koje agronomske prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa i povećanje profitabilnosti.  Pionirski je to pothvat na domaćem terenu na kojem je poljoprivreda suočena s brojnim izazovima koji se očituju i u sve drastičnijem padu proizvodnje, osobito kada je u pitanju voće i povrće. Možda je i zato tim Agrivi-FER kao testnu kulturu za svoj projekt odabran krumpir. Tri godine trajat će istraživanje i razvoj pametnog sustava koji će se temeljiti na samoučećem algoritmu za upravljanje procesom uzgoja voća, povrća i žitarica.

Funkcionirat će po principu da algoritam analizira podatke s polja u stvarnom vremenu te ih kombinira s inače korištenim agrarnim praksama, a potom poljoprivrednike "savjetuje" koji će postupci u datim uvjetima jamčiti idealnu kombinaciju – više prinos, a niže troškova proizvodnje.  Pritom će fokus u razvoju algoritma biti na optimizaciju količina, načina i vremena primjene gnojiva, zaštitnih sredstava i navodnjavanja. Mada na prvu uključivanje FER-a u ovakav projekt može začuditi, poveznica s Agrivijem ne manjka, jer je i sam Žulj "izašao" s tog fakulteta, kao i većina njegovih djelatnika. 

Na pitanje što je još poguralo suradnju, Žulj kaže: "Trebao nam je partner za projekt koji ima snažno iskustvo na području umjetne inteligencije, a tu je FER lider u Hrvatskoj. Agrivi će u projektu pokriti domenu poljoprivrede i samo rješenje, a fokus FER-a će biti upravo na znanstvenom dijelu algoritama vezan uz umjetnu inteligenciju. Žulj potvrđuje da će temelj pametnom sustavu biti upravo postojeća globalna Agrivijeva baza korisnika.  "Trenutno rješenje i baza podataka su ključni za uspjeh Agrivi SMART-a, jer nam je potrebna velika količina podataka i upravo to je najveće bogatstvo trenutnog sustava. Sada imamo stotine milijuna različitih zapisa o poljoprivrednoj proizvodnji koji su prikupljeni što manualno od poljoprivrednika, što automatizirano, npr. vremenski podaci, satelitske snimke, podaci o tlu…", pojašnjava Žulj.

Ukupna vrijednost novog sustava je 8,48 milijuna kuna, a Žulj otkriva da je ostatak financiranja povrh bespovratne potpore već osigurao. Štoviše, dodaje da "imaju interese investitora za daljnja ulaganja u tvrtku". Veliki "R&D" pothvat Agrivija i FER-a mogao bi se prometnuti i u globalni doseg. Jer, kako pojašnjava Žulj, ključni globalni konkurenti su krenuli u slične razvojne projekte, no još ne postoji komercijalno rješenje ovakvog opsega. Trenutne primjene su, kaže, primarno fokusirane na obradu slika i predikcije koje proizlaze iz njih, no ne postoje rješenja koja su fokusirana na konkretne preporuke kako proizvoditi ovisno o aktualnim uvjetima. Unatoč velikoj ambiciji i značaju prvog uvođenja umjetne inteligencije na hrvatska polja, Žulj se ne zalijeće i priznaje da to nije nešto što se događa preko noći.

"Cilj nam je za tri godine imati rješenje koje će biti 'proof-of-concept' na bazi krumpira i to rješenje skalirati dalje na ostale kulture. No, potrebno je puno ulaganja, vremena i razvoja da bi se došlo do sustava spremnog za komercijalnu upotrebu. Što prije krenemo, a već smo krenuli, prije ćemo stići do cilja", pojašnjava. Doduše, ne treba se zavaravati i oko još jedne stvari. Problemi hrvatskih poljoprivrednika su golemi i vjerojatno većina njih ne stigne pratiti dostignuća tehnologije novog doba.

Upitan kako će onda zaobići barijeru koja se skriva u mogućnosti da prosječan domaći poljoprivrednik na Agrivi SMART reagira kao da je riječ o nekom SF-u, Žulj odgovara:  "Ključna je da poljoprivrednici vole proizvoditi hranu. Danas ima sve više podataka i tehnologija koje su nužne za očuvanje i povećanje prinosa, no poljoprivrednici nisu analitičari podataka, ono što vole i žele raditi je proizvodnja hrane. Upravo tu je ključna umjetna inteligencija koja će umjesto njih analizirati podatke i dati im gotove smjernice kako proizvoditi. To će poljoprivrednici puno lakše i brže prihvatiti nego ulogu analitičara podataka".