Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Umjesto u Njemačku, sestre bježe na rad u kafiće

Autor: Marija Crnjak
29. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Trend emigriranja hrvatskih medicinskih sestara slabi jer se okreću lakšim i bolje plaćenim poslovima

Težina posla, male plaće i loš sustav obrazovanja glavni su razlozi zbog kojih se Hrvatska suočava sa sve većim nedostatkom medicinskih sestara koje bježe u inozemstvo ili u druge profesije. Problem raste s godinama jer je postojeći kadar sve bliži mirovini, a kako se s nedostatkom medicinskih sestara suočava cijeli svijet, Hrvatska hitno mora donijeti strategiju koja će proizvesti više sestara i zadržati ih u zemlji, sve se glasnije čuje iz strukovnih organizacija koje upozoravaju na opasnost pada kvalitete zdravstvene njege.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Američki san
U Hrvatskoj ima ukupno oko 25 tisuća medicinskih sestara, što je čak 60 posto manje od standarda Europske unije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod nas na tisuću stanovnika dolaze 5,2 sestre, odnosno tek nešto više od dvije sestre/medicinska tehničara na jednog liječnika, dok je prosjek EU pet do sedam medicinskih sestara, a minimalni odnos po aktualnim propisima EU je jedan liječnik na pet sestara. Pritom treba znati da i Europska unija pati od istog problema kao i Hrvatska, a nedostatak sestara u SAD-u je prouzročio prave male ratove za osvajanje tog kadra. Štoviše, Amerika Starom kontinentu u idućih desetak godina kani uzeti milijun medicinskih sestara, što je čak šestina od ukupno šest milijuna medicinskih sestara s licencom koliko ih radi u Europi. Prema podacima američkog ministarstva rada, u bolnicama diljem SAD-a ima više od 100 tisuća otvorenih radnih mjesta za medicinske sestre, a do 2020. godine procjenjuje se da će se ta brojka popeti na čak 800 tisuća. “Amerika je san svake medicinske sestre koja se tamo bez problema može zaposliti za mjesečnu plaću od pet tisuća dolara, što ovisi o obrazovanju i stručnoj spremi, tvrdi Branka Rimac, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara. U Hrvatskoj plaća medicinske sestre kreće se od 2500 kuna koliko se može zaraditi u nekim privatnim domovima umirovljenika, viša medicinska sestra u javnim zdravstvenim ustanovama zarađuje oko 4,5 tisuća kuna, a viša odjelna sestra u bolnici može zaraditi oko šest tisuća. Medicinske sestre kod nas još nemaju mogućnost stjecanja visoke stručne spreme u svojoj struci. Vrhunac je godinama bila viša stručna sprema, a pregovori o specijalizaciji sestara tek su u tijeku. Otvoreni su specijalistički studiji menadžmenta u sestrinstvu i javnog zdravstva pri Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu, no pitanje je jesu li to prioriteti hrvatskog sestrinstva. ”Ne kažem da je menadžment nevažan, no još nije jasno što sestre dobivaju za tih 40 tisuća kuna koliko stoji navedeni studij, koja su to radna mjesta na kojima je specijalizacija potrebna, niti kojemu platnom razredu pripadaju”, napominje Rimac. Među većim problemima u školovanju sestara jesu nedovoljan broj kvalitetnih predavača, nedostatak mentorskog rada te stručne literature. Sadašnji omjer srednjih i viših sestara kod nas je 75 posto prema 25 posto u korist srednjih sestara, što ide u prilog potrebi za edukacijom medicinskih sestara na visokoj razini, kao i podatak da po aktualnoj sistematizaciji radnih mjesta u našim bolnicama nedostaje oko 2000 viših sestara. Europa medicinske sestre regrutira iz zemalja u razvoju, bilo svojih članica poput Poljske koja mjesečno izvozi pedeset sestara ili pak Hrvatske.

Težina posla, male plaće i loš sustav obrazovanja glavni su razlozi zbog kojih se Hrvatska suočava sa sve većim nedostatkom medicinskih sestara koje bježe u inozemstvo ili u druge profesije. Problem raste s godinama jer je postojeći kadar sve bliži mirovini, a kako se s nedostatkom medicinskih sestara suočava cijeli svijet, Hrvatska hitno mora donijeti strategiju koja će proizvesti više sestara i zadržati ih u zemlji, sve se glasnije čuje iz strukovnih organizacija koje upozoravaju na opasnost pada kvalitete zdravstvene njege.

Američki san
U Hrvatskoj ima ukupno oko 25 tisuća medicinskih sestara, što je čak 60 posto manje od standarda Europske unije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod nas na tisuću stanovnika dolaze 5,2 sestre, odnosno tek nešto više od dvije sestre/medicinska tehničara na jednog liječnika, dok je prosjek EU pet do sedam medicinskih sestara, a minimalni odnos po aktualnim propisima EU je jedan liječnik na pet sestara. Pritom treba znati da i Europska unija pati od istog problema kao i Hrvatska, a nedostatak sestara u SAD-u je prouzročio prave male ratove za osvajanje tog kadra. Štoviše, Amerika Starom kontinentu u idućih desetak godina kani uzeti milijun medicinskih sestara, što je čak šestina od ukupno šest milijuna medicinskih sestara s licencom koliko ih radi u Europi. Prema podacima američkog ministarstva rada, u bolnicama diljem SAD-a ima više od 100 tisuća otvorenih radnih mjesta za medicinske sestre, a do 2020. godine procjenjuje se da će se ta brojka popeti na čak 800 tisuća. “Amerika je san svake medicinske sestre koja se tamo bez problema može zaposliti za mjesečnu plaću od pet tisuća dolara, što ovisi o obrazovanju i stručnoj spremi, tvrdi Branka Rimac, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara. U Hrvatskoj plaća medicinske sestre kreće se od 2500 kuna koliko se može zaraditi u nekim privatnim domovima umirovljenika, viša medicinska sestra u javnim zdravstvenim ustanovama zarađuje oko 4,5 tisuća kuna, a viša odjelna sestra u bolnici može zaraditi oko šest tisuća. Medicinske sestre kod nas još nemaju mogućnost stjecanja visoke stručne spreme u svojoj struci. Vrhunac je godinama bila viša stručna sprema, a pregovori o specijalizaciji sestara tek su u tijeku. Otvoreni su specijalistički studiji menadžmenta u sestrinstvu i javnog zdravstva pri Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu, no pitanje je jesu li to prioriteti hrvatskog sestrinstva. ”Ne kažem da je menadžment nevažan, no još nije jasno što sestre dobivaju za tih 40 tisuća kuna koliko stoji navedeni studij, koja su to radna mjesta na kojima je specijalizacija potrebna, niti kojemu platnom razredu pripadaju”, napominje Rimac. Među većim problemima u školovanju sestara jesu nedovoljan broj kvalitetnih predavača, nedostatak mentorskog rada te stručne literature. Sadašnji omjer srednjih i viših sestara kod nas je 75 posto prema 25 posto u korist srednjih sestara, što ide u prilog potrebi za edukacijom medicinskih sestara na visokoj razini, kao i podatak da po aktualnoj sistematizaciji radnih mjesta u našim bolnicama nedostaje oko 2000 viših sestara. Europa medicinske sestre regrutira iz zemalja u razvoju, bilo svojih članica poput Poljske koja mjesečno izvozi pedeset sestara ili pak Hrvatske.

Nužna edukacija
Njemačka je dosad bila najpopularnija destinacija hrvatskih sestara, koje su najvećim dijelom emigrirale u ratnim godinama. Tako je 1992. u Njemačku otišlo više od tisuću sestara, u idućih nekoliko godina brojka se kretala oko tristo, prije četiri godine u Njemačku je otišlo 120 medicinskih sestara, a u prvih devet mjeseci 2005. godine samo deset. “Trend emigriranja sve je slabiji, no sad imamo drugu pojavu koja je isto tako opasna. Medicinske sestre, naime, okreću se lakšim i bolje plaćenim poslovima, bilo u nekim tvrtkama, bilo u kafićima”, ističe Rimac. Rješenje problema tako treba potražiti u boljem sustavu edukacije i boljem sustavu nagrađivanja, odnosno povećanju plaća kako bi se taj dragocjeni kadar zadržao u zemlji.

Poziv talijanske bolnice iz Kaira

Jedan od primjera kako druge zemlje regrutiraju medicinske sestre poziv je talijanske bolnice Umberto koji je zaprimila Hrvatska udruga medicinskih sestara. Za bolnicu smještenu u egipatskom glavnom gradu koja ima dvjesto kreveta traži se ukupno sedam osoba za poslove glavne i odjelnih sestara. Osiguran im je smještaj, a u oglasu se napominje da trebaju mlade motivirane osobe, ali u obzir dolaze čak i umirovljenice koje još imaju volje i snage za ovaj odgovoran posao. Od sestara se traži poznavanje engleskog jezika, no talijanski je prednost.

Prijeti i nedostatak liječnika

Hrvatskoj prijeti i ozbiljan nedostatak liječnika jer je sve manji broj studenata medicine, uz bijeg u druge stuke, prvenstveno farmaceutsku industriju. Godine 1990. za jedno studentsko mjesto na zagrebačkom medicinskom fakultetu natjecalo se sedam kandidata, a 2004. samo dva. U zemljama istočno od Hrvatske, međutim, broj nezaposlenih liječnika raste, kao i broj osoba koje studiraju medicinu. U Srbiji i Crnoj Gori je oko 1500 nezaposlenih doktora, a dok su na četiri hrvatska medicinska fakulteta ukupno 3,5 tisuće studenata, u istočnom susjedstvu ih je čak 13 tisuća. Predviđanja da ćemo liječnike uvoziti s istoka stoga nisu bez osnove.

Autor: Marija Crnjak
29. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve

vjerojatno se nisam dobro izrazio pa ispada da kritiziram cijele struke…. više sam bio orijentiran na ideju da kod nas u svakoj oblasti dominiraju oni profili koji su orijentirani na manje stručno znanje. to vazi i za ovdje spominjani rad u kaficu…

prije četiri godine u Njemačku je otišlo 120 medicinskih sestara, a u prvih devet mjeseci 2005. godine samo deset. “Trend emigriranja sve je slabiji, no sad imamo drugu pojavu koja je isto tako opasna. Medicinske sestre, naime, okreću se lakšim i bolje plaćenim poslovima, bilo u nekim tvrtkama, bilo u kafićima”, ističe Rimac

Ne razumijem


kad pogledamo koja zanimanja najbolje prolaze: “ekonomisti” opće prakse (tj. oni koji ništa ni o čemu ne znaju konkretno)

[smiley4] Sram te bilo… [smiley11]… mi smo barem svestrani… i svima potrebni. Što biste vi svi bez nas ekonomista?
Što se tiče pravnika (bilježnika) djelimo isto mišljenje… [smiley5]

Ali meni su ipak najzanimljiviji oni sa “titulom” ing. ili dipl.ing. … Mislim da ti ljudi nemaju pojma niti o čemu osim u kompliciranju tuđih života.
Izuzetak su građevinari.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close