Na Vladi bi se ovoga tjedna trebao naći konačni izgled Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK).

Za razliku od inicijalnog nacrta s kojim je Ministarstvo financija izašlo u javnost, a koji je sablaznio bankare i Hrvatsku narodnu banku, konačni nacrt zakona znatno je ublažen u korist bankarskog sektora. Premda se najavljivao kao veliko rješenje koje će donijeti niže rate kredita građanima koji vraćaju kredite indeksirane uz franak, bankari su pristali odreći se 30-ak posto zarade od (početne) kamate, u nekim slučajevima i više, samo dok traje divljanje tečaja.

Isključivo jednokratno
Kako doznaje Poslovni dnevnik, prijedlog banaka je da se ograničenje visine kamatnih stopa primjenjuje "isključivo jednokratno i konačno se prestaje primjenjivati s prvim dospijećem kreditne obveze nakon što tečaj deprecira na razinu ispod navedene aprecijacije (20 posto), kontinuirano u razdoblju od 30 dana".Drugim riječima, niže mjesečne obveze klijenti banaka imat će samo dok im je tečaj franka najmanje 20 posto viši od vremena kada su podigli kredit. U razdoblju jeftinog franka građani se ne bi trebali opustiti, taj je period zamišljen da se krediti konvertiraju u kune ili eure kako bi se tečajni rizik maksimalno smanjio, ili u slučaju domaće valute u potpunosti ukinuo. Ne pristanu li na konverziju, građani će svoje kredite nastaviti plaćati prema ugovorenim uvjetima uz kamate koje su dogovorene prilikom podizanja zajma. U slučaju nove krize i novog jačanja franka niže rate više nisu opcija na stolu.

Ublažiti udar tečaja
"Intencija zakona je bila da ublaži udar tečajnih razlika. Deprecijacija franka ispod 20 posto trebala bi potaknuti klijente na konverziju u valute koje će smanjiti ili otkloniti tečajni rizik i zato je ponuda jednokratna. Tko je ne iskoristi, pristaje na tečajni rizik", kaže naš izvor blizak HNB-u.Među rješenjima koja su se razmatrala posljednje je najblaže zadiranje u tržišne odnose, iako i dalje podrazumijeva diskriminaciju klijenata u eurima i kunama. Koliko će dobrovoljno odricanje od kamate stajati banke, još se ne zna, no zasigurno manje od prvotnih procjena o 650 milijuna kuna. Pitanje je međutim, koliko će se rješenje svidjeti samim klijentima. Nesumnjivo je da će većina pozdraviti nižu kamatnu stopu, no upitno je hoće li franak pojeftiniti baš toliko da konverzijom glavnica zajma ne bi znatno skočila. Dodaju li se na to više prosječne kamatne stope na kredite u eurima i kunama, od kamata na franke, gruba računica čini se još manje isplativom. Hoće li to biti dovoljan argument da se mnogi klijenti u 'švicarcu' ipak ne odluče na konverziju, kao što je i dosad bila praksa, pokazat će vrijeme, no opcija nije neizgledna.

Prekinite pregovore
Nezadovoljna predloženim rješenjem, u ponedjeljak se oglasila i Udruga Franak, koja zastupa građane koji vraćaju kredite u toj valuti. Oni od Vlade zahtijevaju da prekine sve pregovore s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) i odustane od najavljena amandmana na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. O svojem zahtjevu oglasit će se na današnjoj press konferenciji.