S radom je konačno startalo Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), ustrojeno po novom zakonu o pravnim osobama u vlasništvu RH, a njegove prve odluke na prošlotjednoj sjednici koje su vezane uz vlasničke udjele u tvrtkama darovnice su državnih udjela u četiri veletržnice.

Riječ je o veletržnicama u Osijeku, Splitu, Poreču i Rijeci, kojima će biti predane dionice iz portfelja CERP-a županijama i gradovima na čijim područjima one posluju, a koje su već i prisutne u vlasničkoj strukturi tih veletržnica.

Skromni rezultati

Veletržnice su nastale kao dio projekta izgradnje veletržnica voća i povrća, koje je su radi razvoja poljoprivrede još 1997. preporučili stručnjaci FAO-a, a godinu kasnije zaključen je i ugovor o financiranju njihovog osnivanja s EBRD-om. Samo je veletržnica u Poreču pokrenuta nešto kasnije i namijenjena je za plasman ribe. Gledaju li se prihodi, među ove četiri veletržnice je Regionalna veletržnica Split nešto ispred ostalih, no i Regionalna veletržnica Rijeka-Matulji i Regionalna veletržnica Osijek za njom ne zaostaju.

Splitska je prema posljednjim dostupnim podacima, onima za 2024., ostvarila ukupne prihode od 403 tisuće eura, riječka 360 tisuća, a osječka 335 tisuća. Sve tri veletržnice su ujedno ostvarile i dobit. Jedino porečka Veletržnica ribe još uvijek sporo zaživljava, ima simbolične prihode, na razini od tek 13-ak tisuća eura i uz osjetno veće rashode bilježi negativan rezultat. Splitska i osječka veletržnica imaju po desetak zaposlenih, riječka upola manje, a gleda li se temeljni kapital, osječka s 3,6 milijuna eura neznatno prednjači pred splitskom, riječkom i porečkom, kod kojih je redom iznad 3,3 milijuna.

Država je u svim veletržnicama, izravno ili preko jedinica lokalne uprave i samouprave, većinski vlasnik, no udjele koje posjeduje CERP proteklih godina, zbog politike smanjenja portfelja, pokušala je prodati putem javnih natječaja, ali ozbiljnijeg interesa na tržištu nije bilo. Većinski paket CERP, inače, ima samo u riječkoj veletržnici, dok je kod ostalih paket dionica manjinski. Odustajanje od daljnjih pokušaja prodaje dionica i odluka da se one prenesu na županije ili gradove, kako pojašnjava ravnatelj CERP-a Milan Plećaš, ocijenjena je najboljim rješenjem.

“Djelatnost veletržnica ima velik značaj za lokalnu poljoprivredu i zadržavanje javne djelatnosti treba ostati prioritet, pa je ova odluka dobra poslovna odluka, jer je to lokalnim vlastima i najviše u interesu”, ističe Plećaš. Po njegovim riječima, u ugovore o prijenosu dionica bit će ugrađena i odredba o zabilježbi raspolaganja, što znači da će se u slučaju eventualne daljnje prodaje županije i gradovi morati obratiti CERP-u za odobrenje i skidanje zabilježbe. Nakon što okrupne dionički kapital, naime, veletržnice bi mogle zainteresirati kupce, ali ne zbog javne djelatnosti, koja nije visoko prihodovna i profitabilna, nego zbog nekretnina koje tvrtke posjeduju.

Županija i grad u partnerstvu

Ugovorima koje će uskoro zaključiti, CERP će svoj dionički paket od 53,5 posto u Regionalnoj veletržnici Rijeka – Matulji prenijeti Općini Matulji, koja inače već posjeduje 15,8 posto dionica tvrtke. Splitsko-dalmatinskoj županiji darovat će 35,9 posto dionica u Regionalnoj veletržnici Split, u kojoj županija ima neznatan broj dionica, a drugi najvažniji dioničar u toj tvrtki je Grad Split s 34,5 posto dionica.

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

U slučaju veletržnice u Osijeku, CERP će prenijeti 41 posto dionica Osječko-baranjskoj županiji, no to joj uz postojeće dionice još uvijek neće biti dovoljno da pređe 50 posto, te će oko daljnjeg upravljanja morati djelovati u partnerstvu s Gradom Osijekom, koji drži 9 posto dionica.

Za porečku Veletržnicu ribe CERP će Gradu Poreču prepustiti 16,7 posto dionica, te će on raspolagati s oko 37 posto, nešto više nego Istarska razvojna agencija i Istarska županija. U porečkom je slučaju i nešto drugačija javna djelatnost u odnosu na ostale veletržnice, jer se među ostalim u odluci spominje namjera prenamjene prostora i za druge javne potrebe, poput školstva.