Predlažemo da se zakonski uvede isplata 13. mirovine umirovljenicima, i to svima bez iznimke jednaki iznos. Naravno da će pri tome ponovno biti nepravde jer još uvijek nije u funkciji imovinski cenzus, iako već desetljećima funkcionira OIB, ali možda će i to potaknuti odgovorne da konačno naknade podijelimo pravedno, tj. svakome prema potrebi, poručili su.

Regres ili vaučeri

Umirovljenici su uputili zanimljiv zahtjev Vladi, evo što traže

Uz zahtjev za isplatu 13. mirovine i rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine mjerodavnom su ministarstvu uputili i sljedeće prijedloge:

1. Prosječna mirovina iznosi u travnju 39,72 %u odnosu na prosječnu plaću u RH jer je prema DZS

– prosječna neto plaća u RH iznosila 1.122 Eura

– prosječna neto mirovina iznosi 445,67 Eura

Zahtjev: Povećanje svih, osim mirovina stečenih u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu i HAZU (čija prosječna mirovina iznosi 145,43% odnosno 127,78% u odnosu na prosječnu plaću), za 10% u četverogodišnjem ciklusu kako bi dostigli prosjek od 50% u odnosu na plaće i približili se europskom prosjeku koji iznosi 52%.ž

2. Brojne tvrtke su prilikom prelaska na tržišno gospodarstvo otišle u stečaj i velik broj starijih radnika je prisilno umirovljen. Nepravedno ih je zbog toga doživotno kažnjavati.

Zahtjev: Ukidanje doživotne penalizacije za prijevremeno umirovljenje i to nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

3. Prosječna mirovina 2013. godine iznosila je 45,54% u odnosu na neto plaću, a danas je 39,72%. I to unatoč usklađivanju mirovina prema formuli 70:30 u odnosu na povoljniji parametar (rast plaća ili cijena).

Zahtjev: Usklađivanje mirovina sukladno porastu plaća i to kvartalno kako bi se što manje gubilo obzirom na sadašnje šestomjesečno usklađivanje i dodatni odmak od 2 mjeseca kada se isplaćuju usklađene mirovine.

4. Uvođenjem novog Zakona o obiteljskim mirovinama uveden je cenzus od 824,47 Eura na isplatu obiteljske mirovine. Smatramo da je to nepravedno prema supružnicima koji su primali veće mirovine jer nas s pravom pitaju što je s njihovim ljudskim pravima i je li to moralno?

Zahtjev: Ukinuti cenzus na isplatu obiteljskih mirovina i zakonom decidirano odrediti postotak mirovine preminulog supružnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

5. Obzirom da troškovi života rastu svim umirovljenicima jednako, nepravedno je da se dodaci i usklađivanje isplaćuje prema visinama isplaćenih mirovina. Na taj način svi jedemo sarmu, ali neki meso, a neki samo zelje. Pri tome treba imati na umu kako usklađivanje nije povećanje mirovina, a niti kao dodaci, ne ovisi o uplaćenim doprinosima.

Zahtjev: Dodatke na mirovine i iznose usklađivanja potrebno je isplaćivati linearno, tj. svima u jednakim iznosima.

6. Brojne države Europske unije, a mi smo više od 10 godina članica ove asocijacije, isplaćuju 13. ili 14. mirovinu (Portugal i Španjolska). Želimo li se i po tom pitanju približiti europskim državama, a to nam je sigurno cilj, potrebno je poduzeti određene korake.

Zahtjev: Zakonski regulirati isplatu 13.mirovine!

7. Svakodnevno smo svjedoci kršenja prava umirovljenika i starijih osoba, osobito zato što još nisu izmijenjeni propisi vezani uz dosmrtno i doživotno uzdržavanje. Na tom je tragu i preporuka Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz siječnja 2022. godine, kao i brojni dokumenti UN-a koji sugeriraju određene zakonodavne prijedloge u državama.

Zahtjev: Uputiti prijedlog Deklaracije o pravima umirovljenika i starijih osoba u saborsku proceduru koji je HSU prije 8 mjeseci uputio nadležnom ministarstvu.

8. Zakonom o porezu na dohodak regulira se solidarno uplaćivanje građana u državni proračun. Obzirom da su tijekom minulog rada umirovljenici bili obveznici poreza na dohodak, potrebno ih je osloboditi u što većoj mjeri poreza na mirovine.

Zahtjev: Zakonom predvidjeti da se osobni odbitak umirovljenika na mirovine poveća na 1000 eura.

9. Prema umirovljenicima brojni dionici u društvu pokazuju empatiju pa smo tako svjedoci brojnih popusta na sportskim, kulturnim i zabavnim sadržajima, u trgovačkim centrima, prijevoznim poduzećima i slično. Kako bi se popusti dodatno osnažili i napravila sinergija s bankama, a time i spriječile isplate mirovina po tekućim računima sa zakašnjenjem u odnosu na isplate Ministarstva financija bankama te dokazao status umirovljenika, potrebno je uvesti promjene.

Zahtjev: Prilikom umirovljenja svaki umirovljenik treba primiti umirovljeničku karticu sa svojom identifikacijom.

10. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1.1.2019. godine brisana je odredba zakona da se dugogodišnjim osiguranicima koji su odradili najmanje 41 godinu staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,15% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršenih 60 godina života. Početkom 2023. godine ova je odredba vraćena, ali 22 000 umirovljenika koji su ove 4 godine na taj način umirovljeni ostalo je oštećeno.

Zahtjev: Obeštetiti ovu skupinu dugogodišnjih osiguranika i obračunati im mirovinski faktor u skladu s važećim zakonom o mirovinskom osiguranju.

11. U Hrvatskoj je veliki broj invalidnih osoba među kojima su umirovljeni invalidi u izrazito teškoj financijskoj situaciji. Uz to, obolijevanja rastu s brojem godina i u skladu s medicinskim standardima životni vijek naših sugrađana može se i treba produžiti. Pri tome i po ovom pitanju zaostajemo za prosjekom u drugim Europskim državama.

Zahtjev: Tražimo uvećanje osobnog odbitka umirovljenika po osnovi izdataka za zdravstvene usluge i nabavu ortopedskih pomagala te uvođenje besplatnih sistematskih pregleda.