Ljeto i turistička sezona idealno su vrijeme za džepare, a da je tome tako ponajviše govori sve veći broj džepnih krađa koje u ljetnim mjesecima bilježe policijske uprave, ponajviše one smještene na obali, ali i Zagrebu kojeg iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista. Kako operiraju i kako se zaštiti od dugoprstih drskih kradljivaca, za tportal pojašnjava Branko Lazarević, umirovljeni policijski inspektor i dugogodišnji voditelj ekipe za očevid PU zagrebačke

Iako mnogi neupućeni smatraju da su džepne krađe nestale sa sve većim brojem korisnika kreditnih kartica, ali i općom besparicom, podaci kojima raspolaže MUP govore upravo suprotno. Primjerice, tijekom prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je rast od čak 53,6 posto džepnih krađa za razliku od istog razdoblja 2014. godine.

U prvih, pak, šest mjeseci MUP je zabilježio 294 prijavljene džepnekrađe, od kojih je razriješeno njih 31, a naknadno je otkriveno njih još 29.

Omiljena mjesta za izvlačenje novca iz džepova i torbica su visoko frekventna mjesta, pojašnjava Branko Lazarević koji ističe da sa sve većim brojem korisnika kreditnih kartica džeparski zanat ipak nije odumro, kako se ranije mislilo.

'Mjesta radnje su obično kolodvori, trajektne luke i gradski trgovi preplavljeni turistima. Džepari vrebaju žrtve čim siđu iz autobusa, vlaka ili čekaju trajekt, a budući da su umorni od puta, njihovu nepažnju lopovi itekako znaju dobro iskoristiti, baš kao i gradsku vrevu u kojoj se nakon operacije vrlo brzo izgube', pojašnjava Lazarević, dodajući kako žrtva gotovo u pravilu i ne osjeti da je džeparena.

Jedan od zagrebačkih džepara, podsjetio se bivši inspektor, ljeti se selio na more, baš kao i njegove potencijalne žrtve. Njegovo radno mjesto bila je plaža, a krao je novčanike uglavnom po plažama koje su imale kabine za presvlačenje. Lopov je, naime, čekao da se kupač presvuče u kabini, da bi potom ribičkim štapom i udicom 'hvatao' žrtvine hlače u kojima je novčanik. Naravno, tko bi posumnjao u lika s ribičkim štapom, ističe Lazarević.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret