Oko 350 milijardi eura ulaganja godišnje potrebno je za ostvarenje EU-ovog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. godine, a 130 milijardi za ostvarenje drugih okolišnih ciljeva iz europskog Zelenog plana, poput čišćeg zraka, vode i tla, boljeg javnog prijevoza, manje otpada i zdravije hrane, procjenjuje Vijeće Europske unije.
Zbog nedostatka financijskih sredstava i manjka kvalificiranih ljudskih resursa provedba europskog Zelenog plana na lokalnoj i regionalnoj razini predstavlja veliki izazov, stoji u njihovom izvješću iz 2024., u kojem se istodobno procjenjuje da će trošak nedjelovanja u pogledu klimatske krize dosegnuti 10-12% BDP-a Europske unije.
Kako bi se svijet doista uhvatio u koštac s klimatskim promjenama, održiva ulaganja ili ona koja, osim financijskih, u obzir uzimaju i ekološke čimbenike, moraju postati mainstream. Svi su svjesni da je postizanje dugoročnih okolišnih i klimatskih ciljeva nadišlo kapacitete javnog sektora te da se treba okrenuti snažnom financijskom sektoru, unutar kojeg su upravo banke glavni akter u usmjeravanju sredstava prema održivim projektima.
Navedeno se može postići na način da banke same uključe čimbenike održivosti u svoje poslovanje, a potom i kroz podršku održivim ulaganjima putem održivih fondova, kreditiranja zelenih projekata, ponude zelenih zajmova i slično. Investicijske banke ključne su i za povezivanje velikih ulagača s tvrtkama koje njeguju zelenu politiku ili prolaze transformaciju prema odgovornijem poslovanju.
Zeleni financijski instrumenti kao alat za održivost
Banke koriste razne financijske instrumente kako bi osigurale sredstva za održive projekte, a stručnjaci Financial Regulation Coursesa istražili su kako održivo financiranje oblikuje investicijsko bankarstvo. Glavne razvojne banke, uključujući Svjetsku banku, obvezale su se povećati financiranje klimatskih promjena za zemlje s niskim i srednjim dohotkom za 60% u usporedbi s razinama iz 2023. ili na 120 milijardi dolara godišnje do 2030. Stručnjaci smatraju kako je nužno mobilizirati i javne i privatne financije za potporu klimatskim inicijativama te da su upravo razvojne banke ključne za privlačenje dodatnih sredstava iz privatnog sektora.
Primjerice, razvojne banke poput Svjetske banke (WB) i Europske investicijske banke (EIB) upravljaju specijalnim fondovima za financiranje projekata koji smanjuju emisije stakleničkih plinova, povećavaju energetsku učinkovitost i podupiru obnovljive izvore energije. Tako je Europska investicijska banka samo u posljednje četiri godine uložila 349 milijardi eura u klimatske i ekološke projekte, dok je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) lani povećala svoja ulaganja za 26% dosegnuvši rekordnih 16,6 milijardi eura.
Podrška održivim projektima na lokalnoj razini
I Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ozbiljan je igrač u svijetu održivih ulaganja. Podaci pokazuju kako je HBOR samo u prošloj godini podržao više od 3.000 projekata ukupne vrijednosti veće od 1,17 milijardi eura, čime potvrđuju svoju kontinuiranu posvećenost pružanju financijske podrške hrvatskim poduzetnicima, izvoznicima i strateškim investicijama.
Od navedenog iznosa, gotovo 300 milijuna eura odobreno je upravo za projekte usmjerene prema održivosti, a važno je istaknuti kako je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) do sada podržano preko 130 projekata, u iznosu većem od 320 milijuna eura, koji su u sebi sadržavali komponentu zelene tranzicije. Spomenuti projekti obuhvaćali su širok spektar investicija – od izgradnje i rekonstrukcije objekata uz primjenu energetski učinkovitih materijala i rješenja, preko energetskih obnova sustava javne rasvjete, do izgradnje solarnih i vjetro-elektrana te modernizacije proizvodnih pogona.
Tako je podrška HBOR-a samo u ovom segmentu omogućila godišnju uštedu u primarnoj potrošnji od 34 tisuće MWh-a, dok je istovremeno ugrađeno novih 213 MW kapaciteta kroz obnovljive izvore energije. Ovdje valja istaknuti kako su svi HBOR-ovi programi u okviru NPOO-a u potpunosti usklađeni s DNSH načelom (“do no significant harm”), ESG kriterijima i obavezom izvještavanja o okolišnom i društvenom utjecaju.
„Zelena tranzicija nije samo izazov s kojim se suočava većina svjetskih gospodarstava, već i prilika za stvaranje dugoročne vrijednosti. Zbog toga je naš glavni cilj poduprijeti projekte koji donose stvarne, mjerljive koristi za okoliš i društvo, a da pritom potiču veću konkurentnost i rast gospodarstva.“, naglašava predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.
Jedna od ključnih prednosti koje HBOR nudi svojim klijentima koji ulažu u projekte iz domene energetske učinkovitosti, OIE-a i smanjenja emisije ugljičnog dioksida su subvencije kamatnih stopa. Tijekom prošle godine, nakon što su iskorištena sva dostupna sredstva za subvenciju kamatnih stopa iz okvira NPOO-a, HBOR je ponovno omogućio subvencioniranje kamatnih stopa, ali ovaj put iz vlastitih sredstava. Tako za zelene projekte subvencija kamatne stope može iznositi od 0,80 do 1,50 postotnih bodova, ovisno o veličini poslovnog subjekta i visini iznosa kredita. Uvjeti kreditiranja uključuju fiksne kamatne stope, počeke do tri godine te rokove otplate do 17 godina.
Značajan iskorak ostvaren je i kroz programe poput Kredita za modernizaciju proizvodnje, gdje korisnici, uz povoljne uvjete financiranja i fiksne kamatne stope, mogu ostvariti i otpis do 50 posto glavnice kredita, ovisno o postignutim učincima održivosti i razvoja. Time HBOR aktivno potiče poduzetnike na ulaganja u održive i zelene tehnologije, energetsku učinkovitost i digitalizaciju proizvodnih procesa, a na istom se principu uskoro očekuje i pokretanje još jednog financijskog instrumenta – Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika, vrijednog ukupno 250 milijuna eura.
Osim podrške privatnom sektoru, HBOR je u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave financirao brojne projekte javne infrastrukture, uključujući obnovu škola, dvorana i komunalne infrastrukture s naglaskom na energetsku učinkovitost i smanjenje utjecaja na okoliš.
Kroz nove financijske instrumente, razvoj tržišta rizičnog kapitala i aktivno sudjelovanje u oblikovanju zelene regulative, HBOR pokazuje da razvojna banka može biti ključni partner u tranziciji prema klimatski neutralnom, otpornom i konkurentnom gospodarstvu. U skladu s nedavno usvojenom Strategijom poslovanja za razdoblje 2025.–2029., HBOR će dodatno intenzivirati ulaganja u održive projekte, s posebnim naglaskom na zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i razvoj pametne industrije, za što je predviđeno čak milijardu eura.
* Sadržaj nastao u suradnji s HBOR-om.
