U cilju smanjenja klimatskih promjena, brodari su 1. siječnja 2024. ušli u sustav trgovanja emisijskim jedinicama te su dužni pratiti i izvješćivati o emisijama stakleničkih plinova iz brodova koji dolaze u ili polaze iz EU luka, sukladno novoj legislativi o praćenju i izvještavanju o emisijama stakleničkih plinova iz pomorskog prometa. Obveza se odnosi na brodove od 5000 BT ili više u komercijalnom prometu, koji obavljaju teretni i putnički promet iz jedne europske luke u drugu, te na oko pedeset posto prijevoza iz EU luka u/iz luka trećih zemalja.

Iako je Europska komisija donijela niz provedbenih akata kako ne bi došlo do izbjegavanja europskih luka radi obveze predaje emisijskih jedinica, na razini EU prevladava zabrinutost zbog rizika negativnih učinaka uključivanja pomorskog sektora u EU ETS sustav.

„Pomorski sektor u RH podržava dekarbonizaciju, ali ne pozdravlja dodatna financijska opterećenja. U kontejnerskom pomorskom prometu, zasigurno će doći do povećanja cijena pomorskih vozarina budući će brodari morati EU ETS ukalkulirati u troškove održavanja pomorskih servisa. Također postoji i određen stupanj zabrinutosti radi potencijalnog izbjegavanja europskih luka“, pojašnjava Filip Rogošić, predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK i direktor Luke Split.

MINGOR je, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, dosad organizirao dvije radionice na temu EU ETS sustava, a Rogošić najavljuje dodatne edukacije i tematsku sjednicu Udruženja.

Novi model izračuna svjetlarine

Brodarima izazov predstavljaju i visoke naknade za svjetlarinu te su jedan od najvećih ograničavajućih faktora za rast prometa preko hrvatskih luka. Neproporcionalno opterećuju brodare i nepovoljno utječu na konkurentnost hrvatskih morskih luka, ističu u Udruženju.

 „Uspoređujući 12 luka duž cijelog Mediterana, utvrđeno je da je naknada za svjetlarinu koju brodari plaćaju prilikom uplovljavanja u hrvatske luke višestruko veća. Time su potencijali i iskoristivost novoizgrađene infrastrukture u RH znatno ograničeni. S obzirom na to da je postojeća metodologija izračuna svjetlarina neadekvatna, te da su se uvjeti znatno promijenili u odnosno na vrijeme kad je ista donesena, potrebno je izraditi novi model“, ističe Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Na inicijativu Udruženja luka, brodara i pomorskih agencija HGK, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je zaključak da Udruženje, u suradnji sa znanstvenim institucijama, izradi studiju svih tarifa (pružanja usluga) ticanja broda s naglaskom na svjetlarine po uzoru na južnoafrički model ili sjeverno europski referentni model. Procjenjuje se kako bi novi model izračuna svjetlarine mogao dovesti do značajnog povećanja prometa u hrvatskim lukama i pozitivnih multiplikativnih efekata na sve sudionike prometnog pravca.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Jedna od aktivnosti Udruženja usmjerena je na pronalazak zakonskog rješenja kojim bi se omogućilo postavljanje solara na pomorskom dobru za vlastitu potrošnju i za proizvodnju. Naime, luke sada nemaju mogućnost uključiti djelatnost proizvodnje električne energije kao jednu od dozvoljenih djelatnosti na koncesijskom području prilikom sklapanja ugovora o prvenstvenoj koncesiji. Stoga će se ponovo zatražiti mišljenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kako bi se utvrdilo postoji li zakonska mogućnost za dodavanje djelatnosti proizvodnje električne energije u postojeći ugovor o koncesiji, ili je potrebno donijeti posebnu uredbu kojom bi se reguliralo ovo pitanje.